Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj

plakat_povratak u prošlost_ bakreno doba 

Galerija događanja - u četvrtak 30. rujna 2018. godine, dr. art. Mirna Rudan Lisak, stručna savjetnica za muzejsku djelatnost u Gradskom uredu za kulturu Grada Zagreba otvorila je izložbu Povratak u prošlost – bakreno doba u sjevernoj Hrvatskoj.

Izložbom su prikazani svi aspekti života eneolitičkog čovjeka kroz razdoblje od približno 2000 godina, kroz izrade predmeta za svakodnevnu upotrebu, ukrašavanja tih istih predmeta, načina organizacije naselja, prehrane, religije i kulta, iskorištavanja sirovina te zagrobnoga života i prikazom najreprezentativnijih predmeta kultura koje su obitavale na prostoru sjeverne Hrvatske.

Autorice izložbe prikazale su život populacija u bakrenom dobu na području sjevernog dijela Republike Hrvatske i naglasile njihovu međuovisnost i komunikaciju s ostalim dijelovima europskog kontinenta te kontinuitet života na prostoru Hrvatske.

Glavna značajka bakrenoga doba ili eneolitika (aeneus-mjeden, bakren, lithos-kamen) jest upotreba metala, i to bakra i zlata, za izradbu nakita, oružja i oruđa, iako je već u neolitiku čovjek ovladao novim tehnologijama, odnosno proizvodnjom metala, isprva se oslanjajući samo na površinske nalaze elementarnoga bakra.

Proces transformacije kasnih neolitičkih kultura u eneolitičke manifestacije nije svuda tekao istodobno niti se odvijao na isti način. Zbog geografske odlike tla i prethodne heterogenosti u razvoju neolitičkih zajednica te zbog utjecaja iz različitih kulturnih centara (Karpatska kotlina, Egeja, Pont) pojedine kulture oblikovale su se s lokalnim specifičnostima. Teritorij današnje Hrvatske kao udaljeniji od ishodišta promjena drugačije je proživljavao preobrazbu u eneolitik od jugoistočnih krajeva Europe i Balkana. 

Sjevernohrvatski prostor u eneolitičko je doba bio područje rasprostiranja niza značajnih kulturnih pojava. Sve te pojave rezultirale su izuzetnim bogatstvom arheoloških nalaza. Različit intenzitet iskopavanja pojedinih područja kao i pojedinih kultura za posljedicu ima neravnomjerno poznavanje pojedinih kulturnih pojava bakrenog doba ili eneolitika. Također nedovoljan broj sustavnih iskopavanja višeslojnih nalazišta još uvijek nam ne daje pravu kronološku poziciju pojedinih kultura koje su obitavale na ovim prostorima.

Tijekom trajanja izložbe Arheološki muzej u Zagrebu pripremio je bogat program koji se sastoji od stručnih vodstva autora Izložbe, predavanja i radionica i tri gostujuće Izložbe koje obrađuju različite teme bakrenog doba.

Tako će posjetitelji biti u prilici vidjeti od 18. rujna izložbu iz Gradskog muzeja Nova Gradiška: „Zaštitna arheološka istraživanja Ruščica-Glogove-Praulje“ koja prikazuje rezultate istraživanja lokaliteta badenske kulture. Autorice izložbe: Marija Mihaljević, Danimirka Podunavac i Marina Matković Vrban.

Od 17. listopada u Arheološkom muzeju u Zagrebu gostuje izložba „Astralni simbolizam u vučedolskoj kulturi“ Muzeja Vučedolske kulture autora Mirele Hutinec, Aleksandra Durmana i Darka Puharića.

Posljednja gostujuća izložba „Beketinci-Bentež, naselje iz eneolitika, ranoga i kasnoga srednjega vijeka“ Arheološkog muzeja Osijek autora Dragane Rajković i Zvonka Bojčića za posjetitelje će biti otvorena od 7. studenog 2018. godine.

Kreativne i umjetničke radionice „Šetnja kroz bakreno doba“ namijenjene djeci i mladima od 10 do 15 godina održat će se 20. listopada i 17. studenog s početkom u 11 sati. Polaznici radionice naučit će o tehnikama ukrašavanja keramičkih posuda te na koji način se počeo koristiti i obrađivati metal uz edukativnu publikaciju „Šetnja kroz Bakreno doba“. 

Besplatna stručna vodstva autorice Izložbe održat će se 20. listopada i 17. studenog s početkom u 10 sati. Posjetitelji imaju priliku saznati nešto više uz druženje s autoricom Izložbe dr. sc. Jacqueline Balen, muzejskom savjetnicom Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Otvorenje izložbe dio je službenog programa stručnog skupa 22nd European Meeting of the Paleopathology Association u organizaciji Instituta za antropologiju.

Program stručnog skupa 22nd European Meeting of the Paleopathology Association u organizaciji Instituta za antropologiju.

Impresum izložbe:

Autorice izložbe: Jacqueline Balen (Arheološki muzej u Zagrebu), Ina Miloglav (Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i Dragana Rajković (Arheološki muzej Osijek)

Oblikovanje i grafička priprema izložbenih panoa: Srećko Škrinjarić
Oblikovanje i grafička priprema plakata izložbe: Nedjeljko Špoljar, Sensus Design Factory
Stručni suradnici: Dragana Antonović (Arheološki institut Beograd), Antonela Barbir (Institut za arheologiju, Zagreb), Lea Čataj (Hrvatski restauratorski zavod, Zagreb), Ana Đukić, Zagreb, Ana Grabundžija (Freie Universität Berlin, Excellence Cluster Topoi), Ivor Janković (Institut za antropologiju, Zagreb), Mario Novak (Institut za antropologiju, Zagreb), Maja Pasarić (Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb; School of Archaeology, University College Dublin), Andrijana Pravidur (Zemaljski muzej BiH, Sarajevo), Siniša Radović (Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara HAZU, Zagreb), Kelly Reed (Oxford Martin School, University of Oxford), Andrej Sabljić, Zagreb, Selena Vitezović (Arheološki institut Beograd)
Predmete na izložbi ustupili su: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Osijek, Odsjek za arheologiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Geoarheo d.o.o., Muzej grada Koprivnice, Gradski muzej Križevci, Gradski muzej Nova Gradiška, Gradski muzej Požega, Gradski muzej Vinkovci, Gradski muzej Virovitica, Institut za arheologiju, Kaducej d.o.o., Muzej Brodskog Posavlja, Muzej ĐakovštineZavičajni muzej Našice, Muzej grada ZagrebaOdjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Muzej Moslavine KutinaMuzej RadboaMuzej Međimurja ČakovecMuzeji Hrvatskog zagorja - Muzej seljačkih buna, Hrvatski restauratorski zavod i Zbirka Obitelji Zvijerac

Tehnička izvedba izložbe: Vedran Mesarić, Robert Vazdar, Srećko Škrinjarić, Ivan Troha
Vizualizacija naselja: Marin Mađerić, Jelena Boras
Izrada rekonstrukcija: Vedran Mesarić
Konzervatorsko-restauratorski radovi: Marina Gregl, Zrinka Znidarčić
Edukativni program: Zorica Babić
Fotografije: Igor Krajcar, Nenad Milić

Realizaciju izložbenog projekta financijski je pomogao Grad Zagreb

__________