Arheološki muzej u Zagrebu izravni je nasljednik nekadašnjeg Narodnog muzeja, najstarije muzejske ustanove glavnoga grada. Ta prva nacionalna muzejska institucija javnim i organiziranim premda neinstitucionalnim djelovanjem započela je 1846. godine. Muzej od 1866. godine, potvrdom Pravila narodnoga zemaljskoga muzeja, djeluje pod zaštitom Sabora te se dijeli na Prirodoslovni i Arheološki odjel. Od 1940. godine, formalnim prestankom postojanja Narodnoga muzeja, Arheološki muzej djeluje samostalno. Od 1945. godine Arheološki muzej u Zagrebu smješten je u palači Vranyczany-Hafner.

Muzejski fundus, koji danas broji više od 450.000 različitih artefakata, prikupljen je iz različitih izvora. U prvim godinama i desetljećima nastanka najveći dio spomeničke građe Muzej je pribavljao kupovinom ili poklonima. Od sredine prošloga stoljeća terenska su istraživanja glavni izvor prikupljanja relevantne spomeničke građe.

Premda je, gledano u cjelini, najveći dio spomeničke građe domaće provenijencije, iz krajeva koji pripadaju hrvatskom povijesnom prostoru, zagrebački Arheološki muzej, za razliku od drugih sličnih muzeja u Hrvatskoj, posjeduje i bogate zbirke i spomenike inozemnog podrijetla. Uz Egipatsku zbirku, kao i znatan dio materijala Numizmatičke zbirke, stranog je podrijetla i nekoliko značajnih kolekcija grčkog i rimskog spomeničkog materijala. Osobito treba istaknuti bogatu kolekciju oslikanih grčkih vaza južnoitalskog i grčkog podrijetla, zatim dragocjenu kolekciju kamenih spomenika italske provenijencije, a iznimnu pozornost privlače i glasoviti povoji Zagrebačke mumije, odnosno Zagrebačka lanena knjiga (Liber linteus Zagrabiensis).

SPONZOR MUZEJA

Test sponzor