Branimirova godina

 AMZ Branimirova Godina Idejni Znak I Logo 201711 1

Branimirova godina - letak (PDF, 411KB)

Branimirova godina - deplijan

Kontakti:

Zorica Babić, viši muzejski pedagog, Pedagoški odjel
zbabic@amz.hr
+385 (1) 4800003

Anita Dugonjić, kustos, Srednjovjekovni odjel
adugonjic@amz.hr
+385 (1) 4800011

Tara Pivac, kustos pripravnik, Srednjovjekovni odjel
tara.pivac@amz.hr
+385 (1) 4800011

Radionica "Starohrvatski jezik"

Jeste li se ikada pitali kako se razvio naš hrvatski jezik kojim danas govorimo? Koje ima poveznice s ostalim slavenskim jezicima, odnosno po čemu se sve razlikuje? Koji jezik je koristio knez Branimir – hrvatski, latinski ili oboje? Zašto je latinski jezik imao prevlast u službenoj komunikaciji? Što se mijenja s braćom Ćirilom i Metodom? Sve ove odgovore i još poneke, kao i zabavni dio koji vas očekuje, možete saznati na radionici 22. veljače u 18h u prostorijama Arheološkog muzeja u Zagrebu. Radionica je namijenjena mladima i odraslima, sudjelovanje je besplatno i nije ga potrebno najaviti.

Radionica 22. 2.

Događanje: Večer srednjovjekovne književnosti

Galerija događanja

Proveli smo zanimljivu večer u  petak, 16. veljače u Knjižnici Marije Jurić Zagorke!
Zahvaljujemo djelatnicima Knjižnice i voditeljici Višnji Prpić Dugonjić, akademiku Josipu Bratuliću, profesorici Jadranki Jurić i učenicima Gimnazije Tituša Brezovačkog na nezaboravnoj večeri srednjovjekovne književnosti.

Radionica za djecu i mlade – "Urezivanje ukrasnih motiva"

Vrijeme je za drugu fazu naše Branimirove godine. Nakon Večeri srednjovjekovne književnosti, u subotu, 17.02 održat će se radionica za djecu i mlade – „Urezivanje ukrasnih motiva“ s početkom u 11 sati.

Na radionici ćete imati prilike naučiti o različitim vrstama ukrašavanja koja su se koristila u arhitekturi i nakitu srednjega vijeka, a posebno u vrijeme ranosrednjovjekovne Hrvatske Kneževine.

Cijena sudjelovanja na radionici je 10 kuna, a sudjelovanje je potrebno najaviti na mail zbabic@amz.hr

04_AMZ_Branimirova -godina _FB-vizual -radionica -17_2_2018

Događanje: Večer srednjovjekovne književnosti

Nastavljamo s obilježavanjem Branimirove godine - i to posebnim događajem!

U Knjižnici Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2, u petak 16. veljače s početkom u 18 sati, bit će održana VEČER SREDNJOVJEKOVNE KNJIŽEVNOSTI povodom Svjetskog dana čitanja naglas.
Uvodno predavanje održat će akademik Josip Bratulić, a nakon kratakog uvoda profesorice Jadranke Jurić učenici Gimnazije Tituša Brezovačkog kazivat će i pjevati izabrane tekstove hrvatske srednjovjekovne književnosti.
Tekstovi su preuzeti iz knjige Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo: pjesme, plačevi i prikazanja na starohrvatskom jeziku Amira Kapetanovića, Dragice Malić i Kristine Štrkalj Despot: Šibenska molitva, Pisan svetogo Jurja, Muka svete Margarite (ulomci), Svit se konča i Cantilena pro sabatho.
Sjećanje na srednjovjekovnu kulturnu baštinu prizvat će stihovi Jakše Fiamenga Aleja glagoljaša te Slovim i glagoljam.
U programu sudjeluju učenici od 1. do 4. razreda: Bela Grah, Jana Špiranec, Tihana Doko, Mihaela Kristina Blaznik, Andrija Žunac, Petar Jurkić, Nika Benjak, Lovro Rimac, Astrid Jakšić, Franko Lončar, Lucija Cvek, Ida Jadro, Matija Margetić te Ivan Val Klašterka (glazbena pratnja).

02_AMZ_Branimirova -godina _FB-vizual -Dogadjana --16_02_2018

Radionica: Srednjovjekovni pojmovnik - galerija

Prva radionica u nizu tijekom Branimirove godine je uspješno odrađena! Jedva čekamo sljedeću 17. veljače! Galeriju pogledajte OVDJE

Radionica: Srednjovjekovni pojmovnik

Svečano smo obilježili otvaranje Branimirove godine u subotu 13. siječnja s predavanjem prof. Ane Biočić na temu Državne veze između papinstva i Hrvata od 9. stoljeća do danas. Nastavljamo dalje sa svojim raznolikim programom. Sljedeće događanje je u subotu, 20. siječnja, u 11h, radionica za djecu i mlade Srednjovjekovni pojmovnik. Na radionici ćemo se upoznati s raznim pojmovima koji su se koristili ponajviše u arhitekturi srednjeg vijeka te ćemo naučiti što se sve gradilo i na koji način te zašto arheološka baština Branimirovog vremena i danas važna. Cijena sudjelovanja na radionici je 10 kuna, sudjelovanje je potrebno najaviti na mail zbabic@amz.hr
Radujemo se Vašem dolasku!

AMZ_Branimirova -godina _FB-vizual -radionica -20_1_2018

 

Predavanje:

Subota, 13. siječnja 2018. u 12 sati
Državne veze između papinstva i Hrvata od 9. stoljeća do danas
Predavač: dr.sc.Ana Biočić, Katolički bogoslovni fakultet

GALERIJA DOGAĐANJA

AMZ Branimirova Godina FB Vizual Predavanje 13 01 2018 2 (1)
Već u 7. stoljeću dolaskom Hrvata na današnje prostore ostvaraju se prvi njihovi kontakti s papinstvom, odnosno s papom Ivanom IV., a nastavili su se sve do danas. Veze Hrvata i papa možemo pratiti na nekoliko razina od onih službenih, preko institucionalnih veza,do osobnih kontakata brojnih pojedinaca kroz korespondenciju ili osobne susrete. U doba hrvatskih narodnih vladara imamo nekoliko pisanih svjedočanstva o navedenim vezama, a najvažnijim smatramo pismo pape Ivana VIII. ”najdražem sinu” Branimiru datirano 7. lipnja 879 godine. Upravo ovo pismo, u kojem je papa blagoslovio Branimira i njegov narod, drži se prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske. Podrška papa hrvatskim narodnim vladarima nije izostala ni u narednom razdoblju. Primjerice upravo je papa Ivan X. prvi titulirao Tomislava s rex, a papa Grgur VII. dao je okruniti Zvonimira. Nestankom hrvatske narodne dinastije veze Hrvata i papa nisu prekinute. Štoviše, pape su agilno pomagali Hrvate u obrani od Osmanlija. Kontakti Hrvata i Svete Stolice nadalje se nastavljaju i u doba prevrata te kako društvenih tako i političkih promjena prosvijećenoga 18. stoljeća, te 19. stoljeća poznatog kao”vijek narodnosti”. Premda je u 20. stoljeću promijenjeno nekoliko državnih uređenja zbog čega su veze Hrvata i papa otežane, one nisu prekinute. Na tragu navedenog eksplicitna podrška Hrvatima od Svete Stolice dolazi 13. siječnja 1992. godine u vidu međunarodnog priznanja Hrvatske. Pregledom veza Hrvata i Svete Stolice od 9. stoljeća pa sve do modernog doba nastojat ćemo ne samo ukazati na konstantnost tih kontakata, nego i pobliže razjasniti motive i pozadinu potonjih.