Branimirova godina

 AMZ Branimirova Godina Idejni Znak I Logo 201711 1

Branimirova godina - letak (PDF, 411KB)

Branimirova godina - deplijan

Kontakti:

Zorica Babić, viši muzejski pedagog, Pedagoški odjel
zbabic@amz.hr
+385 (1) 4800003

Anita Dugonjić, kustos, Srednjovjekovni odjel
adugonjic@amz.hr
+385 (1) 4800011

Tara Pivac, kustos pripravnik, Srednjovjekovni odjel
tara.pivac@amz.hr
+385 (1) 4800011

Radionica: Srednjovjekovni pojmovnik

Svečano smo obilježili otvaranje Branimirove godine u subotu 13. siječnja s predavanjem prof. Ane Biočić na temu Državne veze između papinstva i Hrvata od 9. stoljeća do danas. Nastavljamo dalje sa svojim raznolikim programom. Sljedeće događanje je u subotu, 20. siječnja, u 11h, radionica za djecu i mlade Srednjovjekovni pojmovnik. Na radionici ćemo se upoznati s raznim pojmovima koji su se koristili ponajviše u arhitekturi srednjeg vijeka te ćemo naučiti što se sve gradilo i na koji način te zašto arheološka baština Branimirovog vremena i danas važna. Cijena sudjelovanja na radionici je 10 kuna, sudjelovanje je potrebno najaviti na mail zbabic@amz.hr
Radujemo se Vašem dolasku!

AMZ_Branimirova -godina _FB-vizual -radionica -20_1_2018

 

Predavanje:

Subota, 13. siječnja 2018. u 12 sati
Državne veze između papinstva i Hrvata od 9. stoljeća do danas
Predavač: dr.sc.Ana Biočić, Katolički bogoslovni fakultet

GALERIJA DOGAĐANJA

AMZ Branimirova Godina FB Vizual Predavanje 13 01 2018 2 (1)
Već u 7. stoljeću dolaskom Hrvata na današnje prostore ostvaraju se prvi njihovi kontakti s papinstvom, odnosno s papom Ivanom IV., a nastavili su se sve do danas. Veze Hrvata i papa možemo pratiti na nekoliko razina od onih službenih, preko institucionalnih veza,do osobnih kontakata brojnih pojedinaca kroz korespondenciju ili osobne susrete. U doba hrvatskih narodnih vladara imamo nekoliko pisanih svjedočanstva o navedenim vezama, a najvažnijim smatramo pismo pape Ivana VIII. ”najdražem sinu” Branimiru datirano 7. lipnja 879 godine. Upravo ovo pismo, u kojem je papa blagoslovio Branimira i njegov narod, drži se prvim međunarodnim priznanjem Hrvatske. Podrška papa hrvatskim narodnim vladarima nije izostala ni u narednom razdoblju. Primjerice upravo je papa Ivan X. prvi titulirao Tomislava s rex, a papa Grgur VII. dao je okruniti Zvonimira. Nestankom hrvatske narodne dinastije veze Hrvata i papa nisu prekinute. Štoviše, pape su agilno pomagali Hrvate u obrani od Osmanlija. Kontakti Hrvata i Svete Stolice nadalje se nastavljaju i u doba prevrata te kako društvenih tako i političkih promjena prosvijećenoga 18. stoljeća, te 19. stoljeća poznatog kao”vijek narodnosti”. Premda je u 20. stoljeću promijenjeno nekoliko državnih uređenja zbog čega su veze Hrvata i papa otežane, one nisu prekinute. Na tragu navedenog eksplicitna podrška Hrvatima od Svete Stolice dolazi 13. siječnja 1992. godine u vidu međunarodnog priznanja Hrvatske. Pregledom veza Hrvata i Svete Stolice od 9. stoljeća pa sve do modernog doba nastojat ćemo ne samo ukazati na konstantnost tih kontakata, nego i pobliže razjasniti motive i pozadinu potonjih.