Povremene izložbe

Između dvije imperije – Bosna i Hercegovina na fotografijama Františeka Topiča 1885.-1919.

Između dvije Imperije

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu
Vrijeme trajanja: 28. 03. – 29. 04. 2018.
Autori izložbe: Zijah Gafić i Mirsad Sijarić
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha (AMZ)
Koordinacija: Andrijana Pravidur (ZMBiH), Jacqueline Balen (AMZ)
Opseg: 33 fotografija
Web: www.amz.hr
Vrsta: Foto izložba
Korisnici: stručna i šira javnost

Tema:   Bosna i Hercegovina krajem 19. i početkom 20. stoljeća kroz fotografije

Zemaljski muzej BiH od svog osnivanja, uz osnovnu muzeološku i naučnoistraživačku djelatnost na poljima arheologije, etnologije i prirodnih nauka, sistematski prikuplja, obrađuje i arhivira fotografije, negative i filmove, te je nezaobilazna baza i početna točka za svako ozbiljnije istraživanje povijesti fotografije u Bosni i Hercegovini. Unutar te ogromne baze najistaknutije mjesto zauzima raritetna zbirka s više od 6.000 negativa na staklenim pločama koja datira iz vremena kraja 19. i početka 20. stoljeća. Takvim, izuzetno vrijednim, osjetljivim i samim time ugroženim zbirkama daje se prednost i posvećuje posebna pažnja u procesu restauracije, konzervacije i digitalizacije. Kao najveći i sadržajno najvažniji dio navedene zbirke izdvaja se fundus od oko 5.000 negativa objedinjen potpisom jednog od najistaknutijih pionira fotografije u Bosni i Hercegovini – Františeka Topiča, Čeha koji je dobar dio svoga radnog vijeka proveo u Zemaljskom muzeju BiH, prvo kao arhivski činovnik a potom i kao bibliotekar, sekretar i fotograf.

Izložba Između dvije imperije, Bosna i Hercegovina na fotografijama Františeka Topiča 1885. – 1919. predstavlja izbor najzanimljivijih, ranije uglavnom neobjavljivanih Topičevih fotografija i ujedno je najvažniji izdavački poduhvat Zemaljskog muzeja BiH u posljednjih nekoliko godina.

Izložba daje kvalitetniji i cjelovitiji uvid u stvaralački opus autora čiji se rad izdvaja kao izvor prvog reda za istraživanje intimne povijesti i geografije bosanskohercegovačkog društva u osvit jedne od najvećih ljudskih i civilizacijskih tragedija – Prvog svjetskog rata.

Zambratija - prapovijesni šivani brod

 Zambratija - prapovijesni šivani brod

 NAZIV    Zambratija – prapovijesni šivani brod

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej Istre i Francuska ambasada u Zagrebu

Mjesto održavanja: Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu, Pavla Hatza 6

Vrijeme trajanja: 27. 2.2017. – 25.03.2018.

Autori izložbe: viša kustosica Arheološkog muzeja Istre Ida Koncani Uhač, nautički arheolog dr. sc. Giulia Boetto iz francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja te konzervator – viši stručni savjetnik Marko Uhač iz Konzervatorskog odjela u Puli – Uprava za zaštitu kulturne baštine

Koordinator: Hana Ivezić

Tehnička realizacija postava: Ivan Troha, Andrea Sardoz,

Opseg: maketa sekcije broda, podna naljepnica (ortofoto broda na morskom dnu), 9 forex panoa, vitrina sa malpm maketom broda, stol za radionicu šivanja, video sadržaj na TV-u i video sadržaj na projektoru, monitor sa podacima o brodu

Web: www.amz.hr

Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna

Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema:   Izložbom su predstavljeni rezultati arheološkoga istraživanja brodske konstrukcije, koja datira iz razdoblja prelaska iz brončanog u željezno doba, pronađene u podmorju uvale Zambratija (Umag). Terensko istraživanje provodilo se od 2008. do 2013. godine, nakon čega su uslijedila postterenska istraživanja također prikazana na izložbi. Ostaci brodskog trupa predstavljaju jedan od najvažnijih arheoloških pronalazaka na području Istarske županije, ali i cijele Hrvatske. Brod iz Zambratije najstariji je primjer u potpunosti šivanog broda ikada pronađenog na Sredozemlju, jer njegova arhitektonska rješenja i gradnja, kao i tehnika šivanja i spajanja dijelova oplate, kao i sustav brtvljenja samoga trupa nemaju paralela na širem području Sredozemlja. Brod se još uvijek nalazi na morskome dnu uvale Zambratije gdje ostaje zaštićen sve dok se ne osiguraju uvjeti za konzervatorsko-restauratorske radove ili adekvatno izlaganje u prostorima muzeja. Istraživanje je provedeno u sastavu hrvatsko-francuske suradnje, između institucija Arheološkog muzeja Istre, Konzervatorskog odjela u Puli - Uprave za zaštitu kulturne baštine i francuskog Nacionalnog centra za znanstvena istraživanja (CNRS) - Centre Camille Jullian iz Aix-en-Provence.

U temeljima grada- Iz arheoloških slojeva liburnskoga Zadra

Plakak _u -temeljima -grada _amz

Organizator izložbe: Arheološki muzej Zadar i Arheološki muzej u Zagrebu
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19
Vrijeme trajanja: 15. veljače- 18. ožujka
Autor stručne koncepcije: Natalija Čondić (AMZd) i Morana Vuković (AMZd)
Autor postava: Natalija Čondić (AMZd) i Morana Vuković (AMZd)
Koordinator projekta: Ozren Domiter (AMZ)
Opseg:  5 vitrina, 1 A-V projekcija, foto uvećanja, informacijske ploče, deplijan, katalog
Web adresa: www.amz.hr
Vrsta: arheološka izložba
Korisnici: sve skupine posjetitelja

Tema : Živeći u neprekinutom kontinuitetu najmanje tri tisuće godina, grad Zadar je i dalje privlačan kao urbani centar i mjesto za život. U takvom gradu neminovne su promjene, a sve one nose i potrebu za iskopima i novim izgradnjama. Svaki pogled u temelje grada otkriva nešto od njegove bogate prošlosti, a najstariji ostaci, oni iz željeznoga doba, donose saznanja o početku života grada.
Ovom izložbom prikazuju se Jadran i Zadar u 1. tisućljeću prije nove ere, a probrana arheološka građa razotkriva dio svakodnevnog života zadarskih Liburna.

Iz bronce u željezo – gradina Špičak

Plakat _Iz -bronce -u -zeljezo _AMZ_web

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu
Vrijeme trajanja: 01. 03. do 25. 03. 2018.
Autori izložbe: dr. sc. Ivana Škiljan, dr. sc. Ivančica Pavišić
Tehnička realizacija postava: Nives Čurković, Siniša Žnidarec (Muzeji Hrvatskog zagorja – Dvor Veliki Tabor), Ivan Troha (Arheološki muzej u Zagrebu)
Opseg: 50 izložaka
Web: www.amz.hr
Vrsta: arheološka
Korisnici: stručna i šira javnost

Tema: Izložba donosi rezultate arheoloških istraživanja lokaliteta Špičak smještenog u selu Bojačno u općini Zagorska Sela. Uglavnom kroz restaurirane keramičke i metalne nalaze otkrivaju se detalji iz života ovog prapovijesnog naselja koji svoj život intenzivno započinje upravo na prijelazu iz brončanog u željezno doba. Žitelji Špičaka živjeli su u nadzemnim kućama izrađenim od kućnoga lijepa koje su podizali na kamenom živcu s glinenim podom baveći se poljoprivredom i stočarstvom. Koristili su sve blagodati izabrane lokacije – strateški važnu poziciju koja im je davala sigurnost u nemirnim vremenima koja su nastupila, šume bogate divljači i drvom, obližnje glinište i vodene resurse - termalni izvor u Harinoj Žlaki i rijeku Sutlu. Gotovo sve predmete koje su koristili u svakodnevnim aktivnostima proizvodili su sami, poput keramičkih posuda i odjevnih predmeta koje su tkali služeći se vertikalnim tkalačkim stanovima, što je potvrđeno velikim brojem nalaza keramičkih utega i pršljena za vreteno. Na izložbi će se prezentirati i dosadašnja saznanja o prošlosti prostora koji danas obuhvaća Hrvatsko zagorje na prijelazu iz brončanog u željezno doba.

Miles Votum Solvit

NAZIV    Miles Votum Solvit

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Odsjek za arheologiju

Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu 

Vrijeme trajanja: 22.12.2017. – 31.03.2018.

Autori izložbe: dr.sc. Ljubica Perinić i dr.sc. Ivan Radman-Livaja

Autor postava: Ivan Bajt

Tehnička realizacija postava: Ivan Troha, Robert Vazdar

Opseg: 26 kamenih spomenika, 5 predmeta, 5 forexa

Web: www.amz.hr

Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna

Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema:   Izložba prikazuje iznimno bogatu epigrafičku ostavštinu rimskih vojnika na našim prostorima, odnosno epigrafičku baštinu koja ocrtava i odražava njihovo shvaćanje duhovnosti. Naglasak stoga nije na političkoj i vojnoj povijesti već na samim životima tih ljudi. Interpretacijom brojnih pisanih tragova koje su nam ostavili, poručuju nam u što su vjerovali, koja božanstva su štovali, ali također nam govore i o dubljim stvarima u njihovom životu. Pokazuju nam način na koji su doživljavali svijet, kako je njihova vojnička karijera utjecala na njihov svjetonazor, kako su se prilagođavali novim životnim okolnostima – dosta često u potpuno novim i stranim sredinama.

Helenistička reljefna keramika iz Sikula

Plakat _helenisticka -reljefna -keramika -iz -sikula (1)

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Muzej grada Kaštela i Turistička zajednica grada Kaštela
Mjesto održavanja: Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu
Vrijeme trajanja: 6.2.2018. – 26.2.2018.
Autori izložbe: Ivanka Kamenjarin, viša kustosica
Autor postava: Ivanka Kamenjarin, viša kustosica
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha (AMZ), Ante Jureškin, David Milić (Muzej grada Kaštela)
Koordinator izložbe: Hana Ivezić
Opseg: 52 keramička predmeta (cjeloviti i ulomci), 8 forexa
Web: www.amz.hr
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema:  Izložbom se nastoji prikazati bogatstvo i raznolikost reljefne keramike pronađene pri istraživanjima helenističke faze naselja Sikuli. Među ovom vrstom keramike najzastupljenije su tzv. "megarske" čaše koje su se sudeći prema nalazima kalupa za izradu proizvodile u naselju. Sve su čaše bile ukrašene, a najčešće je riječ o vegetabilnim motivima. Na pojedinim čašama nalaze se i imena vlasnika radionica u kojima su se izrađivale. Osim čaša pronađeni su i krateri, veće keramičke posude koje su služile za miješanje vina s vodom. Nalazi potječu iz kulturnih slojeva prve faze naselja (2.-1. st. pr. Kr), a dio je pronađen i pri istraživanjima pristaništa.

Kaštela su u nedavnoj prošlosti bila čuvena po vinu i vinarstvu. Svjedočanstva slavne prošlosti još uvijek su vidljiva u krajoliku, na kozjačkim padinama gdje se nalaze krčevinske gomile i prizide starih vinograda i u starim konobama, gdje su sačuvane drvene bačve, alati za obradu zemlje  i vinarska oprema. U novije vrijeme ulažu se znatni napori da se obnovi stara slava. Tako se na preostalom neizgrađenom zemljištu uz maslinike podižu i novi vinogradi, u kojima se sade domaće sorte, ponajprije crljenak kaštelanski, genetski otac čuvenog plavca malog.

Iako postoje indicije da se vinova loza uzgajala i u prapovijesti, prvi pouzdani tragovi uzoja vinove loze i proizvodnje vina povezani su s grčkom kolonizacijom. Na srednjodalmatinskom prostoru primat je tada imala Isejska država, koja je zbog svog položaja  na sredini Jadrana mogla imati razvijenu trgovačku flotu i odnose s ostalim dijelovima Jadrana i šireg mediteranskog prostora. Na novcu kojeg je kovala prikazan je kantaros, grozd i volutni krater, a grčki povjesničar Agatarhid u 2. st. prije Krista navodi kako je „isejsko vino bolje u usporedbi s drugima.“

Novijim arheološkim istraživanjima naselja Sikuli, koja provodi Muzej grada Kaštela, otkriveni su brojni nalazi koji između ostalog pružaju i podatke za nove spoznaje o  vinu na prostoru antičkih Kaštela.Tako su pronađeni i brojni nalazi koji upućuju na prisutnost vina.Prije svega veliki broj amfora u kojima se čuvalo vino, a zatim i luksuzno stolno keramičko posuđe poput tzv. megarskih čaša koje je služilo za svakodnevno ispijanje vina. Jedna vrsta ovih čaša proizvodila se u Sikulima, što potvrđuju pronađeni kalupi. Što znači da Kaštela osim autohtonih vina i čuvenog crljenka, zinfandela*, imaju i originalne vinske čaše izrađivane upravo u Kaštelima.

Uz izložbu se održalo predavanje o povijesti vinarstva i vinogradarstva u Kaštelanskom zaljevu, uz degustaciju kaštelanskog crljenka. Autori predavanja su Robi Bralić, Sanja Acalija  i Ivan Šuta.

Kule i utvrde Ravnih kotara

Plakat -izlozbe _Kule -i -utvrde -Ravnih -kotara _web

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Arheološki muzej u Zadru, Zavičajni muzej Benkovac
Mjesto održavanja: Galerija Arheološkog muzeja u Zagrebu, Pavla Hatza 6, Zagreb
Vrijeme trajanja: 17. siječanj 2018 – 03. veljača 2018
Autori izložbe:   dr.sc. Hrvoje Manenica (AMZd); Marin Ćurković (Zavičajni muzej Benkovac)
Koordinator izložbe: Tara Pivac (AMZ)
Tehnička realizacija postava: tehnička služba Arheološkog muzeja u Zagrebu
Opseg: Devet roll-up postera 100x200 cm, 70 kataloga koji prate izložbu
Web: www.amz.hr
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema: Izložbom se prezentiraju istraživanja kula i utvrda benkovačkog kraja koja su započeta i provedena tokom 2015 i 2016.g. Prostor grada Benkovca je kroz povijest bio jedno od političkih i kulturnih centara rane Hrvatske kneževine, čemu svjedoči i natpis kneza Branimira iz Šopota, te je kroz cijeli srednji vijek odigrao bitnu ulogu u oblikovanju hrvatskih krajeva. Benkovac je smješten na razmeđi povijesnih zbivanja i sukoba Hrvatsko – ugarskog kraljevstva, Mletačke države i Osmanskog carstva. Radi očuvanja hrvatske države nakon prodaje Dalmacije 1409. g. na benkovačkom prostoru se grade brojne kule i kašteli kao granični pojas prema Mlečanima. Te su kule odigrale veliku ulogu i u borbi s Osmanlijama. Riječ je o utvrdama Kaštel Banjevački, Budak, Lepuri, Brgud, Kaštel Perušić, Otavac Popovićki i Kaštel Benković. Veliki broj tih kula i utvrda sačuvao se do današnjih dana, a najpoznatiji je sigurno Kaštel Benković oko kojeg je kasnije nastao i današnji grad Benkovac. Cilj je ove izložbe  promovirati bogatu kulturno povijesnu baštinu benkovačkog kraja, sačuvati kulturne spomenike i približiti turistima i stanovništvu bogatu povijest i događanja koja su se na ovim prostorima događala unatrag šest stoljeća.

Multikulturalni aspekt neolitičkog nalazišta Brezovljani

Plakat -izlozba -Brezovljani

Autorica izložbe: Lana Okroša Rožić, Grdski muzej Križevci
Organizatori izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Križevci
Mjesto i vrijeme održavanja izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu, Zrinjevac 19, 17.1.-21.2.2018.

Svečano otvorenje izložbe: 16.1.2018. u 19 sati

Izložbom je predstavljeno nalazište Brezovljani, smješteno 13 km južno od Križevaca, koje datira u prijelaz srednjeg na kasni neolitik (5000/4900-4600 g. pr. Kr.). Lokalitet  je postao poznat nakon prvog iskopavanja koje je proveo prof. dr. S. Dimitrijević 1973. g. izdvojivši brezovljanski tip sopotske kulture. Nastavak istraživanja pokrenut je 2002. g. Iskopavanja su se kontinuirano odvijala do 2016. g., a rezultirala su izdvajanjem horizonta Brezovljani-Sé-Lužianky stoga je i naglasak izložbe stavljen na posebne keramičke nalaze koji ukazuju na povezanost lokaliteta Brezovljani sa širokim prostorom kultura protolenđelskog kruga  s područja današnje jugozapadne Slovačke, Donje Austrije i austrijskog Gradišća te jugozapadne Mađarske, kao i na kontakte s ubodnotrakastom keramikom rasprostranjenom u Moravskoj i Donjoj Austriji, ali i na nalaze koji upućuju na veze s butmirskom kulturom s područja središnje Bosne s kojom je ovaj lokalitet također kontaktirao.
Izložena su 62 predmeta

Projekt KRUZEJ - Kroz muzej(e) jednaki

Pozivnica Kruzej

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu i Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu  
Vrijeme trajanja: 24. – 31. siječnja 2018.
Partneri na projektu: XI gimnazija, Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej Zagreb, Hrvatski školski muzej, Muzej grada Zagreba i Tiflološki muzej
Autori izložbe: Dajana Batinić,  Nika Kovačev, Ela Kupres Đorđević, Valentina Markač, Mia Maros, Tea Matijević i Andrea Radmanić
Autor postava: Dajana Batinić,  Nika Kovačev, Ela Kupres Đorđević, Valentina Markač, Mia Maros, Tea Matijević i Andrea Radmanić
Vizualni identitet, grafičko oblikovanje izložbe i promidžbenog materijala: Petra Kovačević
Lektura i korektura: Valentina Markač
Fotografije: Tea Matijević, Andrea Radmanić
Videomaterijali, autorica filma: Mia Maros
Organizacija popratnih događanja: Dajana Batinić i Mia Maros
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha i Robert Vazdar
Opseg: 11 samostojećih B1 plakata, 1 A-V uradak
Web: www.amz.hr
Vrsta: informativna izložba
Korisnici: sve skupine posjetitelja

Tema: "Projekt KRUZEJ - Kroz muzej(e) jednaki" - izložba je o projektu osmišljenom u sklopu kolegija "Društveno korisno učenje u informacijskim znanostima" pri Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Projekt je osmislilo sedam studentica Muzeologije i upravljanja baštinom: Dajana Batinić, Ela Kupres Đorđević, Nika Kovačev, Valentina Markač, Mia Maros, Tea Matijević i Andrea Radmanić. Suradnju na projektu potvrdilo je pet muzeja: Arheološki muzej u Zagrebu, Etnografski muzej u Zagrebu, Hrvatski školski muzej, Muzej grada Zageba i Tiflološki muzej, te XI. gimnazija sa 1.B razredom i profesoricom Natašom Babić Bogdanić. Tema projekta je jednakost koja je prilagođena poslanju svakog muzeja, a ravnatelji i kustosi su svoja stručna vodstva prilagodili upravo toj temi. Nakon svakog stručnog vodstva, u organizaciji studentica odrađene su radionice.

Ceste koje Carstvo znače II. - Rimskim cestama Srednje Dalmacije

Ceste koje Carstvo znače

NAZIV  Ceste koje Carstvo znače II.- Rimskim cestama Srednje Dalmacije

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije 

Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 19

Vrijeme trajanja: 06. 04. - 20. 05. 2018.

Autori izložbe: Lino Ursić, Ivan Šuta, Mara Radan, Miroslav Gogala, Silva Kukoč i Anita Penović

Autor izložbenog postava: Nedjeljko Špoljar (Sensus Design Factory), Nina Gostinski (AMZ)

Koordinator izložbe: Nina Gostinski (AMZ)

Tehnička realizacija postava: tehnička služba Arheološkog muzeja u Zagrebu

Opseg: 4 kamena spomenika, 66 predmeta

Web: www.amz.hr

Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna

Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema:   Izložba „Ceste koje Carstvo znače II. - Rimskim cestama Srednje Dalmacije“ tematska je izložba autora Lina Ursića, Ivana Šute, Mare Radan, Miroslava Gogala, Silve Kukoč i Anite Penović, koja će se održati u Arheološkom muzeju u Zagrebu od 6. travnja 2018. do 20. svibnja 2018. Izložba će se odvijati na prvom katu Arheološkog muzeja u Zagrebu gdje će u tri sobe biti predstavljene 3 tematske jedinice (Pretpovijesne komunikacije, Rimske ceste na području Srednje Dalmacije te Rimske ceste – turizam i valorizacija kulturne baštine).

Potreba za razvojem selektivnih oblika turizma u zaleđu Srednje Dalmacije, potakla je inicijativu osmišljavanja projekata arheološkog turizma na prepoznatljivoj višestoljetnoj graditeljskoj ostavštini duboko ukorijenjenoj u identitet Zagore. Od prapovijesnih gradina, rimskih vojnih logora pa do starohrvatskih crkava, sve su to biljezi prošlosti u kamenu ruralne Dalmacije.

Izložba sažima već poznate činjenice o rimskim cestama te ih prezentira u okviru Splitsko-dalmatinske županije. Ceste koje će biti predstavljene na izložbi dio su antičkog prometnog sustava rimske provincije Dalmacije, također poznate i pod imenom Dolabelin sustav cesta. Ovaj sustav dobio je ime po carskom namjesniku koji je do 20. g. završio izgradnju prvih pet cesta u rimskoj provinciji Dalmaciji. Potreba za bržim razmještajem legijskih, pomoćnih i savezničkih postrojbi, tijekom teritorijalnog širenja Carstva, uvjetovalo je izgradnju i širenje mreže prometnica, čime se ocrtava njihov primarni vojni karakter. Za samu gradnju i obnovu cesta, kojih je u Rimskom Cartvu bilo izgrađeno više od 120 000 km,  korištene su prvenstveno legije, a po potrebi ratni zarobljenici, robovi i ostala pomoćna radna snaga.

Cilj izložbe u Arheološkom muzeju u Zagrebu je objedinit priču o rimskim cestama na području Splitsko-dalmatinske županije. Polazišna točka kreće iz Salone te nastavlja svim inventariziranim arheološkim lokalitetima na njihovom pravcu kretanja, te će biti prezentiran kao rezultat sinergijskog projekta kulturnog i turističkog sektora na tragu promoviranja arheološko-povijesne baštine.

Utvrda Kličevica, Raštević kod Benkovca

Utvrda Kličevica, Raštević kod Benkovca

NAZIV    „Utvrda Kličevica, Raštević kod Benkovca“

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu 

Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu

Vrijeme trajanja: 11. 04. – 29. 04. 2018.

Autori izložbe: Marin Ćurković i Karla Gusar

Autor postava: Marin Ćurković i Karla Gusar

Koordinator izložbe: Tara Pivac

Tehnička realizacija postava: tehnička služba Arheološkog muzeja u Zagrebu

Opseg: 22 staklena predmeta, 235 keramičkih predmeta (cjeloviti i ulomci), 17 kamenih predmeta, 72 željezna predmeta, brončani trocijevni top, 12 roll-up postera 100x200 cm

Web: www.amz.hr

Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna

Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Tema:   Izložbom će biti predstavljeni rezultati arheoloških istraživanja koja su provedena na lokalitetu srednjevjekovne utvrde Kličevica, smještene 7km zapadno od Benkovca, kod sela Raštević. Izgradnju utvrde Kličevice su započeli hrvatski plemići Kurjakovići 1453.g, kako bi zaštitili granice svojih posjeda u zadarskom zaleđu od Mlečana, koji su početkom 15.st došli u posjed brojnih dalmatinskih gradova. Kličevica tako postaje jedan od utvrđenih kaštela koji su čuvali granicu između Hrvatsko – ugarskog kraljevstva i Mletačke države. Kasnije kula služi za obranu od Turaka, prije nego što potpada pod tursku prevlast. Osmanlije u kulu smještaju smještaju svoju posudu na kratko vrijeme tokom 16.st, prije nego što ju napuštaju i ostavljaju propadanju. Cilj je ove izložbe da se kroz materijal pronađen istraživanjem i prateće panoe posjetiteljima omogući vrijedan uvid u bogatstvo kulturne baštine i povijesne procese koji su oblikovali benkovački kraj.

Izložbe u 2017. godini:

Izložbe u 2016. godini:

Izložbe u 2015. godini:

Izložbe u 2014. godini:

Izložbe u 2013. godini:

Izložbe u 2012. godini:

Izložbe u 2011. godini:

Izložbe u 2010. godini:

Izložbe u 2009. godini:

Izložbe u 2008. godini:

Izložbe u 2007. godini:

Izložbe u 2006. godini:

Izložbe u 2005. godini:

Izložbe u 2004. godini:

Izložbe u 2003. godini:

Izložbe u 2002. godini:

Izložbe u 2001. godini:

Izložbe u 2000. godini:

Izložbe u 1999. godini:

Izložbe u 1998. godini:

Izložbe u 1997. godini:

Izložbe u 1996. godini: