Ratnici na razmeđu istoka i zapada starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj
Izložba je otvorena od 21.10.2004. do 31.1.2005.
Autori arheološke koncepcije izložbe te autori tekstova u katalogu su Dubravka Balen-Letunić (ujedno i urednica kataloga te koordinatorica izložbe), Lazo Čučković, Marina Šimek, Jasna Šimić te Želimir Škoberne. Autorica prostorne koncepcije i oblikovanja izložbe je Renata Waldgoni. Voditelj je projekta i organizator izložbe Arheološki muzej u Zagrebu, u suradnji s Gradskim muzejom iz Varaždina i Muzejom Slavonije iz Osijeka te uz sudjelovanje Gradskoga muzeja iz Karlovca i Muzeja grada Zagreba. Znatan prinos izložbi jasno očitovanom spremnošću za sve potrebne oblike suradnje, što je podrazumijevalo i posudbu odgovarajuće spomeničke građe, pružili su i Gradski muzej iz Siska, Muzejska zbirka iz Topuskoga, Muzej Moslavine iz Kutine, Muzej grada Iloka, Gradski muzej iz Vinkovaca te Muzej iz Brdovca i Samoborski muzej.
Izložbom "Ratnici na razmeđu Istoka i Zapada - Starije željezno doba u kontinentalnoj Hrvatskoj" želi se prikazati nastanak i nestanak kulturnih grupa na tom prostoru u razdoblju od 8. do 3. st. pr. Kr. Zbog razvoja metalurgije željeza i njegove sve češće primjene čitavo razdoblje dobilo je naziv po novoj kovini. To je doba nastajanja novih, do tada nekorištenih oblika materijalne kulture, posebice vidljivih ne samo u proizvodnji opreme ratnika ili rekvizita za sprezanje jahaćih konja već i u oblikovanju keramike te funkcionalnih i ukrasnih dijelova nošnje. Promjene su nastale i u društvenim odnosima, jer je uspon rudarstva i trgovine ubrzavao proces društvene diferencijacije i stvaranje vladajućega sloja ratnika i trgovaca. Njihova moć i bogatstvo ogleda se kroz bogatu opremljenost grobova s prilozima oružja, nakita, keramičkog posuđa i konjskih rekvizita. U to je doba konj bio vrlo cijenjena životinja, pa i statusni simbol ratnika - konjanika.
Na prostoru kontinentalne Hrvatske prati se razvoj pet osebujnih
kulturnih grupa: Dalj, Martijanec-Kaptol, Budinjak, te Kolapijani i
Japodi - koje uz mnoga zajednička obilježja pokazuju i svaka svoje
posebnosti. Sredinom 6. st. pr. Kr. ugasile su se iz još nepoznatih
razloga grupe Martijanec-Kaptol i Budinjak. Grupa Dalj zamire u 3.
st. pr. Kr. s dolaskom i trajnim naseljavanjem Kelta na prostore
južne Panonije, a s njima je došlo i do prekida autohtonih
tradicija i uvođenja nove tzv. latenske kulture (nazvana po
švicarskom lokalitetu La Tene). Unatoč nastanjenosti Kelta u
blizini rijeke Kupe, lokalne zajednice koje antički pisci nazivaju
Kolapijanima (Colapiani), uspijevale su sačuvati bitne značajke
svoje materijalne i duhovne kulture. Jedino su Japodi (Iapodes,
Iapudes) bez bitnih promjena nastavili živjeti na istim prostorima,
njegujući svoju kulturu sve do rimskih osvajanja u drugoj polovici
1. st. pr. Kr. Premda su bili podvrgnuti postupnoj romanizaciji,
odraz tradicionalne materijalne i duhovne kulture nazirali su se na
tom prostoru i tijekom početnih stoljeća antičkoga (rimskog)
razdoblja.
Izložba ukupno sadržava 709 raznovrsnih izložaka, raspoređenih u
više od 200 kataloških jedinica. Svi su izlošci bili podvrgnuti
nužnom konzervatorsko-restauratorskom postupku.