Opatovina - tragovi povijesti izgubljene u sadašnjosti Rezultati arheoloških iskopavanja pred crkvom sv. Franje 2002. godine
Organizator izložbe: Arheološki muzej u Zagrebu
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, otvorenje 4. listopada 2006. u 12.00 sati
Vrijeme trajanja: 4. listopada do 3. prosinca 2006.
Vrsta: Arheološka
Autor izložbe i teksta: dr.sc. Željko Demo
Prostorna koncepcija i likovno oblikovanje : Mario Beusan
Opseg: 233 izloška, tekstualni panoi, nacrti, fotografije
Vodič po izložbi: 48 str., u boji
Web adresa: www.amz.hr
Tema: Prije četiri godine, prilikom
rekonstrukcije i uređenja Ulice Opatovina pred zapadnim ulazom u
crkvu sv. Franje, stručnjaci Arheološkog muzeja u Zagrebu otkrili
su ostatke kasnosrednjovjekovnog groblja i proveli arheološko
iskopavanje. Osim tragova prvog savezničkog bombardiranja Zagreba
1944. godine na koje se najprije naišlo, tijekom iskopavanja
otkriven je manji dio nepoznatog zagrebačkog kasnosrednjovjekovnoga
groblja a ispod i između grobova tragovi ranosrednjovjekovnog
naselja - nalazi o kojima se dosada također baš ništa nije znalo. O
naselju koje je postojalo od VIII. ili IX. pa sve do u XIII.
stoljeće svjedoče brojni ulomci keramičkih posuda, a njegovom
ranijem razdoblju pripada zasad jedini hrvatski nalaz kamene peći
(ognjišta), karakteristične sastavnice slavenske poluzemunice onog
vremena. O naseobinskom karakteru nalazišta govore i nalazi
životinjskih kostiju, zgure, grafita i inoga, a o njegovu trajanju
u kasnijem razdoblju, osim već spomenute keramike, i nalazi novca
XII. i XIII. stoljeća.
Naselje je tijekom XIII. stoljeća zamijenio samostan uz koji je potkraj XIII. stoljeća sagrađena crkva. Ne istovremeno s crkvom nego tek koje desetljeće kasnije, u crkvenom dvorištu razvilo se groblje koje se također nalazilo zapadno i sjeverno od crkve i samostana. Među nalazima osobito su brojni čavli (ostaci lijesa) a u kudikamo manjem broju pojavljuje se nakit za glavu i ruke (parta, igla-pribadača, prsteni), dijelovi gornje nošnje (obujmice vezica, dugme-privjesci, okovi rukava, dvodijelne dvopetljaste kopče s kukom i ušicom, ukrasne kopče) te dijelovi i ukrasi pojasa (pređice, jezičci, okovi). Malobrojni su i oni za kronologiju groblja nezaobilazni i važni nalazi mađarskog, bavarskog i austrijskog srebrnog novca. Ukopi su prvoj polovini XIV. stoljeća bili su rijetki ali su u drugoj polovini XIV. stoljeća i tijekom XV. stoljeća postali česti pa čak i vrlo brojni. Početkom XVI. stoljeća broj ukopa naglo se smanjio a sredinom XVI. stoljeća pokapanje je i posve prestalo, pa su nakog toga i groblje i sjećanje na groblje pali u zaborav. U drugoj polovini XVII. stoljeća crkva je proširena u pravcu zapada te je njena tada novoizgrađena lađa zauvijek prekrila velik dio kasnosrednjovjekovnoga groblja.
Navedeni podaci samo su dio priče o povijesti srednjovjekovnog Zagreba koju se izložbom u zagrebačkom Arheološkom muzeju želi prikazati i na koju se zbog važnosti želi upozoriti.