Tajne crkve svetog Lovre - otkrivena prošlost Crkvara

Tajne crkve svetog Lovre – otkrivena prošlost Crkvara

Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu, Institut za arheologiju
Mjesto održavanja: Arheološki muzej u Zagrebu, Trg N. Š. Zrinskog 19, Zagreb
Vrijeme trajanja: 6. lipnja 2018. – 19. kolovoza 2018.
Autori izložbe: dr. sc. Tatjana Tkalčec (IARH), dr. sc. Siniša Krznar (IARH), Anita Dugonjić (AMZ)
Scenografija, oblikovanje i grafička priprema izložbe: Ana Mrazek Lugarov
Suradnici: dr. sc. Zorislav Horvat, dr. sc. Mario Šlaus, dr. sc. Željka Bedić, dr. sc. Vlasta Vyroubal, dr. sc. Mario Novak, Dora Kušan Špalj, Damir Doračić
Ilustracije: Kristina Turkalj, Nela Kovačević, Marijana Vojtić, Kristina Vujica, Zorislav Horvat, Dora Kušan Špalj, Ana Mrazek Lugarov, Pavle Dugonjić
Fotografije: Tatjana Tkalčec, Siniša Krznar, Ivan Valent, Dora Kušan Špalj, Damir Doračić, Tajana Sekelj Ivančan, Vlasta Vyroubal, Hrvoje Jambrek, Arhiva KUD Crkvari, Vladimir Grgurić, Pavle Dugonjić
Prijevod i lektura: Koreo
Tehnička realizacija postava: Ivan Troha, Robert Vazdar, Vedran Mesarić, Damir Zbukvić
Marketinška djelatnost: Odjel za marketing i odnose s javnošću Arheološkog muzeja u Zagrebu
Realizaciju izložbenog projekta financijski su pomogli: Grad Zagreb, Arheološki muzej u Zagrebu
Opseg: 1 foto tapeta, 19 panoa, arheološki izlošci
Vrsta: arheološka, povremena izložba, pokretna
Korisnici: sve kategorije posjetitelja

Na izdvojenom brežuljku uz selo Crkvari pored Orahovice smještena je crkva sv. Lovre s pripadajućim grobljem. Sustavna arheološka istraživanja financirana sredstvima Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Orahovice provedena su od 2003. do 2013. godine od strane Instituta za arheologiju.Tijekom jedanaest sezona sustavnih istraživanja arheolozi su na svjetlo dana iznijeli tek segmente bogate i burne prošlosti stanovništva koje je tijekom srednjeg i novog vijeka naseljavalo ovaj kraj, a važnost ovog položaja potvrdilo je i otkriće značajnog sakralnog kompleksa.

Na položaju ranosrednjovjekovnog groblja iz 11. stoljeća izgrađena je prva sakralna građevina koja je iz manjeg objekta prerasla u jednobrodnuranogotičku dvoransku crkvu, koja je pak na vrhuncu graditeljske faze proširena u veliku trobrodnu gotičku crkvu okruženu dubokim obrambenim jarkomi sa zvonikom na zapadnom pročelju. Na kraju srednjeg i početku novog vijeka, zbog turskih pustošenja crkva je izgubila svoj značaj te je preinačena u manju kasnogotičku građevinu sa sakristijom, no i u tom se razdoblju stanovništvonastavilo pokopavati oko nje. Nakon oslobođenja Slavonije od Osmanlija, crkva se u 18. stoljeću iznova malo proširuje, čime poprima oblik kakav ima i danas. U svojoj srednjovjekovnoj fazi, crkva sv. Lovre se može vezati uz aktivnosti Nikole Konta Orahovičkog (Iločkog) i ostalih članova velikaške obitelji Iločkih. Morala je biti važan punkt u kasnosrednjovjekovnom orahovičkom krajoliku kojim dominiraju dvije moćne utvrde – Stari grad i Ružica grad. Groblje oko crkve ukazuje na kontinuitet kroz četiri faze pokapanja, u razdoblju od 11. stoljeća pa sve do kraja 18. stoljeća. Među brojnim zanimljivim ukopima izdvaja se grob pokojnice za koju se smatra da je bila pripadnica višeg društvenog staleža, o čemu nam govori jedinstven nalaz iz groba – okrugli olovni pečat, odnosno bula pape Kalista III. (1455. – 1458.).

Arheološka istraživanja Crkvara  pomaknula su granice naših dosadašnjih saznanja i promijenila našu sliku o naseljenosti ovog dijela srednjovjekovne Slavonije.

__________