Postavke pristupačnosti
AMZ

KONCERT

Koncert

KARAMAZOV, PARO, JUGOVIĆ

30. travnja 2019. u 20 sati
Arheološki muzej u Zagrebu

Program:
Edin Karamazov, gitara
Igor Paro, mandolina i gitara
Hrvoje Jugović, fortepiano

Wolfgang Amadeus Mozart / Ferdinando Carulli: Andante
et Rondeau op. 167
Ludwig van Beethoven: Andante con variazioni Woo 44/2
Mauro Giuliani & Ignaz Moscheles: Gran Duo Concertante, op. 20:
1. Allegro maestoso, 2. Scherzo. Vivace, 3. Largo espressivo, 

4. Pastorale. Allegretto espressivo
Domenico Scarlatti: Sonata u d-molu, K. 89: Allegro,
Grave, Allegro

Advokat novog, rijetkog ili neobičnog, Edin Karamazov prati jedinstvenu umjetničku viziju, kombinirajući duh smjelog istraživanja sa zadatkom proširenja krajnjih granica tehnike i repertoara za gitaru i lutnju. Dobitnik je prestižne Edison Award (2002.), Premio Cubadisco za najboljeg stranog muzičara na Kubi (2009.), nominiran za Grammy (2001. i 2016.), Brit Award (2007.), Premio Goffredo Petrassi za najboljeg instrumentalistu u Italiji (2011.), Diapason d'Or i jos nekoliko drugih priznanja. Krzystof Penderecki, Arvo Part, Erkki-Sven Tuur, Peter Sculthorpe, kao i kompozitori za gitaru: Leo Brouwer, Dušan Bogdanović i Nikita Koshkin napisali su važna djela za gitaru ili lautu, posvećena Edinu Karamazovu.

Pijanist Hrvoje Jugović, rođen je u Zagrebu. Klavir je diplomirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu kod Jurice Muraia i na Bečkom Muzičkom univerzitetu kod Noela Floresa. Također je studirao i kod Melite Lorković, Arba Valdme, Jörga Demusa, te povijesni način interpretacije na hammerklaviru kod Malcolma Bilsona te kod Barta van Oorta, Davida Breitmanna, Tom Beghina i Alexeja Ljubimova. Za vrijeme studija dobio je Rektorovu nagradu Zagrebačkog sveučilišta, Nagradu Hrvatskog glazbenog zavoda za najbolji diplomski koncert, nagrade na pijanističkim natjecanjima u Udinama i na natjecanju Austro-Mechana za modernu Austrijsku muziku u Beču, a bio je stipendist Austrijske vlade i Fondacije Alban-Berg. Kao komorni muzičar na povijesnim instrumentima nastupao je s članovima vodećih ansambala kao što su Concerto Köln i Concentus Musicus Wien. Kao glazbenik na povijesnim klavirima, glavni fokus mu je na glazbi druge polovice 18. i početku 19. stoljeća, ali i prvih kompozitora koji su pisali za klavir. Poseban interes je usmjeren prema manje poznatim kompozitorima koji su postavili temelje i bili učitelji velikim majstorima te na kompozitore žene, koje su dugo bile zapostavljene u svijetu glazbe. Najnoviji istraživačko-umjetnički projekt Hrvoja Jugovića je sudjelovanje u seriji koncerata na originalnim instrumentima 18. i 19. stoljeća.

Igor Paro, hrvatski gitarist i lutnjist, klasičnu gitaru diplomirao je na Muzičkoj Akademiji u Zagrebu 1986. godine u klasi Darka Petrinjaka. Studirao je ranu glazbu, renesansne i barokne lutnje od 1988. do 1995. godine u klasi Eugena Domboisa i Hopkinsona Smitha na Scholi Cantorum Basiliensis u Baselu, Švicarska. Usavršavao se na majstorskim radionicama vodećih svjetskih lutnjista kao što su Jakob Lindberg, Nigel North, Robert Crawford Young, Anthony Rooley, Pat O'Brien, Yasunori Imamura. Kao solist i kao član različitih ansambala za ranu glazbu nastupao je u inozemstvu i na gotovo svim značajnijim festivalima u Hrvatskoj, sudjeljujući u brojnim modernim praizvedbama hrvatske i europske renesansne i ranobarokne glazbene baštine. Surađivao je, među ostalima, s ansamblima Antifonus i Camerata Garestin te s istaknutim hrvatskim pjevačima kao što su Dunja Vejzović, Max Emanuel Cenčić, Ivana Lazar. 2017. godine osnovao je barokni ansambl Capella Zriniana s ciljem istraživanja i predstavljanja glazbe iz vremena i okruženja Zrinskih i Frankopana. U suradnji s glumcem Zoranom Kelavom autor je zapaženih glazbeno-pjesničkih recitala posvećenih hrvatskoj i europskoj renesansnoj i baroknoj baštini. 2018. godine stručni je savjetnik za renesansnu glazbu prilikom snimanja igranog filma o Petru Hektoroviću u režiji Milana Trenca. Od 2011. godine predaje klasičnu gitaru i komornu glazbu na Umjetničkoj školi Franjo Lučić u Velikoj Gorici.

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje