Predavanje u povodu 30. godišnjice smrti. Duje Rendić-Miočević. Naš profesor i ravnatelj u AMZ-u

Arheološki muzej u Zagrebu ima čast pozvati Vas na predavanje dr. sc. Ivana Mirnika Duje Rendić-Miočević. Naš profesor i ravnatelj koje će se održati u povdu 30. godišnjice smrti u petak, 28. travnja 2023. godine u Velikoj dvorani na 1. katu Arheološkog muzeja u Zagrebu.

Predavanje
Duje Rendić-Miočević. Naš profesor i ravnatelj
u povodu 30. godišnjice smrti

petak, 28. 4. 2023. u 13 sati
Arheološki muzej u Zagrebu, Velika dvorana 1. kat

predavač: dr. sc. Ivan Mirnik

Bilo bi vjerojatno nezahvalno pokušati izdvojiti najzaslužnijeg istraživača antičke baštine u Hrvatskoj tijekom 20. stoljeća, no ukoliko bi se netko i odvažio pokrenuti tu raspravu medu arheolozima, povjesničarima starog vijeka i klasičnim filolozima, nema nikakve dvojbe da bi se medu nekoliko zasigurno istaknutih imena nalazilo ime Duje Rendića-Miočevića. Mnogi današnji istraživači iz navedenih struka bi ga bez puno razmišljanja i proglasili osobom koja je obilježila našu antičku arheologiju u drugoj polovici 20. stoljeća, objektivno argumentirajući svoj stav impresivnom veličinom, raznovrsnošću i znanstvenom težinom opusa akademika Rendića-Miočevića. I površan pogled na njegovu bibliografiju ostavlja upečatljiv dojam, a svakom čitatelju njegovih znanstvenih radova ne može promaći golema erudicija koja izranja iz svake njegove opaske, bilješke i zaključka. Treba posebice naglasiti iznimno širok dijapazon tema koje je obrađivao u svojim radovima: od numizmatike do filologije, preko epigrafije, onomastike, antičke povijesti naših prostora, i to kako iz grčke, tako i iz rimske te ilirske perspektive, topografije, povijesti umjetnosti, ikonografije, religije, od vjerovanja autohtonih populacija, preko grčko-rimskih i orijentalnih kultova do ranog kršćanstva, urbanizma i urbanizacije te tipologije, da spomenemo samo najvažnije. Upravo ta širina znanstvenog opusa ga nesumnjivo Gini našim najsvestranijim antičarom i stručnjakom koji je postavio trajne temelje proučavanju grčke i rimske baštine u Hrvatskoj.

Tijekom duge i nadasve plodne karijere ostavio je neizbrisiv trag u radu i djelovanju nekoliko krovnih arheoloških institucija naše zemlje, po čemu se također izdvaja kako od svojih predšasnika, tako i većine svojih suvremenika i nasljednika. Dok je većina kolega svoj radni vijek provela u jednoj ustanovi, Duje Rendić-Miočević djelovao je kao muzealac, znanstvenik i sveučilišni nastavnik u dva grada, u Splitu i u Zagrebu, radeći nerijetko i paralelno u vodećim znanstvenim centrima hrvatske arheološke struke. Nakon završenog studija klasične filologije i arheologije u Zagrebu 1939. god. (gdje je i doktorirao 1948. god.), svoj je radni vijek započeo kao pripravnik u Arheološkome muzeju u Splitu početkom 1941. god. U tom je muzeju ostao do 1954. god., radeći kao kustos, a od 1949, god. i kao direktor. Potkraj 1954. god. biva izabran za izvanrednog profesora na katedri za klasičnu arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te napušta svoj rodni grad. Iako je na sveučilištu ostao sve do mirovine, predavajući klasičnu, provincijalnu i ranokršćansku arheologiju te grčku i latinsku epigrafiju kao i numizmatiku, njegova zagrebačka karijera nije ostala ograničena samo na pedagoški rad i Filozofski fakultet (kojem je bio i dekan od 1968. do 1970. god.). Osnivač je Arheološkog instituta, kojem je godinama bio i ravnatelj, ali i osnivač te dugogodišnji urednik znanstvenog časopisa Opuscula Archaeologica. Kao predavač je često boravio i u inozemstvu, posebice u Njemačkoj i SAD-u, odnosno u Frankfurtu i Princetonu. Bio je i terenski arheolog, voditelj brojnih istraživanja, medu kojima možemo istaknuti iskopavanja u Saloni, Danilu kod Šibenika (Municipium Riditarum), Budvi, Skoplju, Bitolju te na otoku Murteru.

Od 1966. do 1979. god. rukovodi i Arheološkim muzejom u Zagrebu, a ujedno djeluje i kao voditelj Numizmatičkog odjela. Tijekom njegovih direktorskih mandata razvija se izdavačka djelatnost muzeja - muzejski znanstveni časopis, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, je opet počeo redovito izlaziti - a aktivno sudjeluje u postavljanju kako stalnog postava tako i većeg broja izložbi.

Već je 1966. god. izabran za dopisnog člana JAZU, da bi 1977. god. postao redovni član akademije. Bio je također duži niz godina član raznih znanstvenih, stručnih i društvenih tijela u područjima arheološke, muzejske i baštinske djelatnosti na republičkoj i saveznoj razini, te dobitnik brojnih priznanja, nagrada i odlikovanja.

Kao sveučilišni profesor ostavio je neizbrisiv dojam na generacije studenata koje je obrazovao, kao arheolog i znanstvenik ostavio nam je brojna referentna djela i produbio naše spoznaje o antičkom razdoblju, a kao ravnatelj trajno je zadužio sve institucije koje je
vodio, pa tako i Arheološki muzej u Zagrebu kojem je bio na čelu 13 godina i čiji ga se djelatnici prigodom 30. obljetnice njegove smrti prisjećaju i odaju počast njegovom liku i djelu.