Postavke pristupačnosti

Danijel Lončar: Morska čudovišta u antičkom imaginariju

PROGRAM PREDAVANJA UZ IZLOŽBU KRHKA VJEČNOST JASMINE KOSANOVIĆ

Danijel Lončar: Morska čudovišta u antičkom imaginariju

četvrtak, 30. listopada 2025. u 19 sati
Arheološki muzej u Zagrebu

Sudjelovanje je besplatno

 

Za stare Grke i Rimljane, more je bilo sveprisutno. Ono je bilo izvor hrane i bogatstva, poveznica različitih kultura, poligon na kojem se testirala moć carstava. More je bilo granica poznatog svijeta. Stoga ne iznenađuje činjenica kako je beskrajno plavetnilo Mediterana bilo plodonosno za različite priče o morskim čudovištima i drugim bićima koja su zauzimala značajno mjesto u ondašnjem imaginariju.

Homer nam u Odiseji donosi priču o Scili i Haribdi, dvjema užasima između kojih plovi Odisej, rastrgan između stijene i vrtloga (Odiseja, XII, 85-95). Kasniji pjesnici, poput Ovidija i Vergilija, rado dopisuju njihove priče, pa saznajemo kako je Scila nekoć bila djevojka sve dok ju čarobnica Kirka iz ljubomore nije pretvorila u neman s pasjim glavama oko pojasa (Metamorfoze, XIV, 1-74; Eneida, III, 356-462). Osim njih, mora antičkog svijeta nastanjivala su različite nemani, poput one koju je porazio Perzej u mitu o Andromedi.

Pjesnik Opijan nas u svom didaktičkom epu o ribarenju podsjeća kako “beskrajna i spoznajama neuhvatljiva” plemena plivaju u dubinama, prenoseći nam antičku fascinaciju morem, kao i svijest o tome koliko je ono njima bilo nepoznato (Opijan, Halieutica, I, 80–82).

Morska bića su u umjetničkim prikazima nerijetko hibridnih oblika: žene s ribljim repovima, zmijska tijela s psećim glavama ili konji koji izranjaju iz valova. Oni su podsjetnici kako je u moru tanka granica između ljepote i užasa, privlačnog i zastrašujućeg.

Za stanovnike antičkog Mediterana, more je bilo pozornica na kojoj se odvijao život i mjesto imaginacije. U svojoj srži, morska čudovišta utjelovl juju strahove i anksioznosti mediteranskih naroda, pokušavajući objasniti nepredvidljivost samog mora i prirodne fenomene koje ono donosi.

Foto: Gema s prikazom Erota na hipokampu, Dalmacija (?), crveno-smeđi jaspis, 2. st.
© Igor Krajcar (AMZ)

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje