|
 PROGRAM PREDAVANJA UZ IZLOŽBU KRHKA VJEČNOST JASMINE KOSANOVIĆ
Marina Milićević Bradač: Brodolom – u moru i u ljubavi. Poetsko viđenje brodoloma kod starih Grka
utorak, 28. listopada 2025. u 18 sati
Arheološki muzej u Zagrebu
Sudjelovanje je besplatno
Grci su živjeli na moru i od mora. Dobar dio njihove percepcije
svijeta ticao se mora i svih njegovih lica – onoga mirnoga, ali
i olujnoga. More je surovo i uvijek postoji opasnost da se doživi
brodolom i zauvijek ostane pod valovima. Njihova je književnost
prožeta strahom od tog opasnog elementa. Najveći strah je ipak
potjecao od spoznaje da brodolomac nikad neće imati pravoga
groba. Pokojnik, da bi u Haronovu čunu prešao Aheront, mora
biti sahranjen, inače nema pristupa u Had. A brodolomac nikad
neće dobiti nasut grob i nikada neće dobiti ulaz u Had. Grci su to
rješavali podizanjem kenotafa i brojni sačuvani epitafi govore
o sudbini brodolomaca i njihovim kenotafima. Ali moreplovci
su imali i svoje zagovornike među bogovima. Gotovo najveću
moć imala je Afrodita, božica ljubavi i zaštitnica pomoraca. U toj
funkciji imala je nadimak Uranija. Kroz njezin lik povezani su more
i ljubav i ljubavna se strast uspoređuje s navalom uzburkanog
mora. Grčka je poezija tako razvila sliku „mora ljubavi“ kojim se
lijepo plovi, ali koji može nekoga i potopiti. Ta će slika potrajati
stoljećima, naročito omiljena u helenističkoj poeziji i iz nje će
prijeći Rimljanima.
Foto: akvarel Jasmine Kosanović, detalj
|
