|
 Obilježite 180 godina djelovanja Arheološkog muzeja u Zagrebu s nama!
PREDAH U LAPIDARIJU
9. 6. - 18. 6. 2026.
Predah u Lapidariju dar je Arheološkog muzeja Zagrepčankama i Zagrepčanima, gostima i prijateljima – tiha, osjenčana zelena oaza u samom srcu našega grada. Povodom 180. obljetnice djelovanja Muzeja, Lapidarij se privremeno pretvara u otvoreni dnevni boravak: mjesto za predah, čitanje, razgovor ili jednostavno boravak u zelenom ambijentu među arheološkim spomenici. Zastanite na trenutak i predahnite.
Ulaz u Lapidarij je slobodan.
Na sve radionice obavezna je prijava na mail predah@amz.hr.
Sudjelovanje na radionicama se ne naplaćuje.
PROGRAM - PREDAH U LAPIDARIJU
UTORAK, 9. 6. 2026.
19:00 Otvorenje programa Predah u Lapidariju
Koncert zagrebačkog elektro-disko, jednookog i jednorogog benda Ki Klop
SRIJEDA, 10. 6. 2026. - DAN OPRAŠIVAČA
12:00 radionica U društvu pčela
Radionica Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Voditeljica: Katarina Ivanišin Kardum, muzejska savjetnica pedagoginja i voditeljica Apisarija Tehničkog muzeja Nikola Tesla
Dob: za djecu nižih razreda osnovne škole
Radionica je popunjena. Prijave više nisu moguće.
18:00 radionica Slučaj nestale agave
Radionica Plenetopije
Voditeljica radionice: Nataša Ozmec
Dob: za djecu od od 7 do 11 godina
prijave: predah@amz.hr
ČETVRTAK, 11. 6. 2026. - DAN LJEKOVITIH I MAGIČNIH BILJAKA
12:00 radionica Pretpovijesna moda - boje iz prirode
Voditeljica: prof. dr. sc. Ana Sutlović, Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet
Suradnice: Iris Saračević i Franka Kos, Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet, studentice studija Tekstilni i modni dizajn, smjer Dizajn tekstila
Dob: za djecu nižih razreda osnovne škole
Radionica je popunjena. Prijave više nisu moguće.
18:00 radionica Ljekovite biljke u narodnoj medicini
Radionica je odgođena. O novom terminu održavanja pravovremeno ćemo Vas obavijestiti.
Voditeljica: dr. sc. Aida Brenko
Dob: za odrasle
PETAK, 12. 6. 2026. - DAN KNJIGE
18:00 - 19:30 radionica Klub čitatelja u Lapidariju
Voditeljica: Ema Kosnica, Arheološki muzej u Zagrebu
Dob: za odrasle
prijave: predah@amz.hr
SUBOTA, 13. 6. 2026. - DAN ANTIČKOG ŽIVOTA
10:00 - 11:15 radionica Rimski vrt na dlanu i u kuhinji
Voditeljica: dr. sc. Ivana Ožanić, Institut za arheologiju
Dob: za sve uzraste
prijave: predah@amz.hr
11:30 coffee break: Cold brew by Cogito Coffee
12:00 - 13:15 radionica Rimska medicina i higijena: iz prve ruke medicus legionis
Voditelj: dr. sc. Deniver Vukelić, Red Čuvara grada Zagreba
Dob: za sve uzraste
prijave: predah@amz.hr
NEDJELJA, 14. 6. 2026. - DAN USPORAVANJA
9:30 Reset u vremenu i prostoru - Yoga u Lapidariju
Voditeljica: Nika Stanko
Dob: za odrasle. Ponijeti prostirku i bocu vode.
prijave: predah@amz.hr
PONEDJELJAK, 15. 6. 2026. DAN PRIRODNIH BOJA
18:00 radionica Bojadisanje pamučnih marama prirodnim biljnim bojilima shibori tehnikom
Voditeljica: prof. dr. sc. Ana Sutlović, Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet
Suradnice: Iris Saračević i Franka Kos, Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet, studentice studija Tekstilni i modni dizajn, smjer Dizajn tekstila
Dob: za odrasle
Partner programa: 1664 Blanc, pivo sa stilom
Radionica je popunjena. Prijave više nisu moguće.
UTORAK, 16. 6. 2026. - DAN VISEĆIH VRTOVA
18:00 radionica Viseći vrt s izvora rijeka - Kokedame i Gospin vlasak
Voditeljica: dr sc. Dubravka Sandev, Hrvatsko botaničko društvo
Dob: za odrasle
prijave: predah@amz.hr
SRIJEDA, 17. 6. 2026. - DAN VRTA BEZ KONTROLE
18:00 radionica Vrt po mjeri oprašivača
Voditeljica: Maja Karnik, Vert
Dob: za odrasle
Partner programa: Somersby
prijave: predah@amz.hr
ČETVRTAK, 18. 6. 2026. - DAN VERTtikalnog VRTA
18:00 radionica Vertikalni vrt
Voditeljica: dr sc. Dubravka Sandev, Hrvatsko botaničko društvo
Dob: za odrasle
Radionica je popunjena. Prijave više nisu moguće
19:00 UVERTIRA - predstavljanje novog broja magazina Vert
19:30 Panel rasprava u organizaciji magazina Vert
20:15 - 21:30 druženje uz magazin Vert
OTVORENJE PROGRAMA PREDAH U LAPIDARIJU
Večer otvorenja uključuje mikrovođenja kroz prostor i razgovore s autorima projekta te koncert zagrebačkog elektro-disko, jednookog i jednorogog benda Ki Klop.
U DRUŠTVU PČELA
Radionica je popunjena. Prijave više nisu moguće.
Apisarij s živim pčelama, smješten u Tehničkom muzeju Nikola Tesla, jedinstven je primjer povezivanja muzejske prezentacije i prirodnog okoliša te ima važnu edukativnu ulogu u senzibiliziranju javnosti za očuvanje prirode i bioraznolikosti. Tijekom radionice sudionici izrađuju jednostavan i vizualno atraktivan model pčele od kartona koji moglu ponijeti sa sobom. Kroz kratku, pristupačnu aktivnost istodobno se razgovara o važnosti pčela i drugih oprašivača, njihovoj ulozi u ekosustavu te načinima na koje svatko može pridonijeti njihovoj zaštiti, naglašavajući važnost očuvanja bioraznolikosti kao temelja života i sigurnosti hrane.
SLUČAJ NESTALE AGAVE
Maša i njezin djed Medoslav Detektivski Ponosni žive u gradu Medoni. Oni obožavaju rješavati mozgalice te zanimljive i zamršene slučajeve, a kada je u botaničkom vrtu prvi put nakon 100 godina procvala slavna medonska agava, našli su se usred prave detektivske priče! Detektivu Skočimiru svakako treba pomoć jer je grad pun zanimljivih, ali i sumnjivih likova: braće Jazavaca, blizanaca koji imaju trgovinu medom, arheologinje dr. Rovke Krtić, profesora botanike Lemija Brezića i pčelara Brunda Pčelića.
Naučit ćemo mnogo korisnih podataka: zašto su pčele važne, kako se proizvodi med, kako izgleda muzej te kako prikupljati tragove i voditi detektivsku istragu.
PRETPOVIJESNA MODA - BOJE IZ PRIRODE
Radionica je popunjena. Prijave više nisu moguće.
Od pretpovijesnih vremena ljudi su voljeli boje. U špiljama su crtali slike iz svakodnevnog života, prizore iz lova, svoju obitelj i bogove. Bojali su svoja tijela jer su vjerovali da im boja daje posebne moći, ali su i bojadisali svoju odjeću kako bi bili ljepši i drugačiji. Bojila su dobivali iz stijena, bobica, lišća, cvjetova, kore drveća, kukaca, puževa i drugih prirodnih izvora koji su ih okruživali. Ljudi su bojadisali tekstil na isti način, prirodnim bojilima, sve do 1856. godine, kada je engleski kemičar William Henry Perkin izumio prvo sintetsko bojilo. Od tada se počela proizvoditi odjeća u svim bojama. Međutim, brzo se pokazalo da ta sintetska bojila nisu zdrava kao prirodna jer mogu, primjerice, izazvati alergije na koži.
Suvremeni znanstvenici dokazali su da je odjeća napravljena od prirodnih vlakana i bojadisana prirodnim bojilima zdrava za kožu, ne uzrokuje alergije i štiti od štetnog UV zračenja. Djeca će u okviru ove radionice upoznati način pripreme prirodnih bojila, promišljati o izboru biljnih izvora s ekološkog aspekta i izboru kvalitetne odjeće. Uz stručno vodstvo nastavnika i studenata Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta, prirodnim vodenim bojama dobivenim ekstrakcijom bojila iz biljaka iz svojega okruženja – ljuski luka, kore breze, kore nara, orahova lišća, cikle, lišća vrbovnika i dr. – osmislit će prapovijesnu odjeću.
Radionica je dio projekta Sveučilišta u Zagrebu Filozofskog fakulteta „Prapovijesno odijevanje u Hrvatskoj: nošnja željeznoga doba u lokalnom i globalnom kontekstu“, koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
LJEKOVITE BILJKE U NARODNOJ MEDICINI
Radionica je odgođena. O novom terminu održavanja pravovremeno ćemo Vas obavijestiti.
Od svih sredstava koje je narodna medicina diljem svijeta koristila u prošlosti, ljekovite su biljke bile na prvome mjestu. Tijekom radionice upoznat ćemo najpoznatije biljke koje su se koristile, a i danas se upotrebljavaju u praksama narodne medicine u Hrvatskoj. Saznat ćemo više o njihovu značenju, vjerovanjima vezanima uz njih, kao i načinima njihove primjene u obredima i postupcima liječenja u sklopu narodne medicine.
Osnovni načini liječenja u narodnoj medicini bili su liječenje biljem, magijom te postupci temeljeni na religijskim uvjerenjima. Međutim, u praksi je elemente takvih oblika liječenja teško odvajati. Biljari i biljarice koji liječe metodama narodne medicine mogu s biljem postupati vrlo empirijski, a istodobno vjerovati u magijska načela. Liječenje biljem gotovo je redovito pretpostavljalo nadnaravna svojstva pojedinog bilja, kao i osoba koje ga poznaju i primjenjuju.
KLUB ČITATELJA U LAPIDARIJU
Klub čitatelja zamišljen je kao opušteno okupljanje ljubitelja knjige u jedinstvenom ambijentu Lapidarija. Okruženi rimskim spomenicima, sudionici će imati priliku razgovarati o romanu Pompeji autora Roberta Harrisa, inspiriranom svijetom antičkog Rima, te povezati književni doživljaj s baštinom koja ih neposredno okružuje. Naglasak Kluba čitatelja bit će na razmjeni dojmova, ali i na neformalnom upoznavanju antičkog Rima kroz razgovor, interpretaciju i zajedničko promišljanje. U ugodnoj atmosferi Lapidarija Klub čitatelja postat će prostor stjecanja novih znanja, njihove razmjene te povezivanja književnosti i arheologije.
RIMSKI VRT NA DLANU I U KUHINJI
Interaktivna radionica Rimski vrt na dlanu i u kuhinji oživljava mirise, okuse i vještine staroga Rima. Kroz tri tematske cjeline polaznici će istražiti vezu između rimskog vrta i svakodnevnog života – od ljekovitih pripravaka do raskošnih gozbi.
U sklopu radionice Antički rituali ljepote i slavlja otkrit ćemo tajne antičkih liječnika: zašto je lovor bio simbol pobjede, kako su Rimljani koristili različite biljke te na koje su načine ublažavali tegobe nakon dugih noćnih convivija. Niti jedan rimski vrt ni gozba nisu bili potpuni bez prisutnosti Bakha, boga vina, plodnosti i životne radosti. Polaznici će vlastitim rukama izraditi mirisna ulja (macerate) za njegu tijela te isplesti pobjedničke lovorove vijence.
Gastronomski dio radionice, Tajne rimskog stola, donosi spoj nespojivog kroz pripremu Dulcia domestica – autentične slastice od datulja i meda u kojoj se hrabro isprepliću slatkoća, papar i orasi. Za kraj, u sklopu Mini-peristila, svaki će sudionik stvoriti vlastiti komadić rimske oaze sadeći začinsko bilje u glinene posude.
Ova radionica nije samo upoznavanje s poviješću, nego i multisenzorno iskustvo u kojem polaznici kući nose mirisne uspomene, drevna znanja i vlastiti „zeleni raj“ u malom.
RIMSKA MEDICINA I HIGIJENA: IZ PRVE RUKE MEDICUS LEGIONIS
Radionicu o rimskoj medicini i higijeni održat će rimski liječnik, medicus legionis Šeste legije Herkulije čije je sjedište početkom 4. stoljeća bilo u današnjoj Slavoniji i Baranji, na dunavskoj granici Rimskoga Carstva, limesu. Medicus Sekst Liberije Lup govorit će o svom višegodišnjem iskustvu školovanja diljem Rimskoga Carstva kao i poslu vojnog i civilnog liječnika u sjedištu Šeste legije Herkulije, Teutoburgiju te gradovima Mursi, Cibalama i Sirmiju. Prikazat će brojne higijenske, kirurške i zubarske alate te ljekarničke sastojke i pribor s kojima se koristi u svom svakodnevnom radu.
RESET U VREMENU I PROSTORU - YOGA U LAPIDARIJU
U ambijentu Lapidarija, među tragovima vremena, odvija se vođen yoga sat koji poziva na usporavanje, svjesno kretanje i dublje povezivanje sa sobom i prostorom.
Sat započinje kratkim uvodom koji usmjerava pažnju na iskustvo vremena — onog vanjskog, koje nas okružuje, i unutarnjeg, koje nosimo u sebi. Kroz lagani, protočni vinyasa flow, s naglaskom na dah i prisutnost, polaznice i polaznici ulaze u ritam koji nije nametnut, već prirodan i intuitivan. Iskustvo se dodatno produbljuje suptilnim aromaterapijskim ritualom (citrusne note poput bergamota), koji potiče opuštanje i olakšava ulazak u praksu. Poseban segment sata posvećen je tišini — bez glazbe — kako bi do izražaja došli prirodni zvukovi prostora i omogućili dublje uranjanje u trenutak. Završni dio donosi vođenu savasanu uz blagu masažu eteričnim uljima te diskretne ritualne elemente, koji zaokružuju iskustvo i ostavljaju osjećaj smirenosti i cjelovitosti.
Ovaj yoga sat osmišljen je kao susret pokreta, prostora i svjesnosti - jednostavan u formi, ali jedinstven u doživljaju, u potpunom skladu s atmosferom muzeja.
BOJADISANJE PAMUČNIH MARAMA PRIRODNIM BILJNIM BOJILIMA SHIBORI TEHNIKOM
Radionica je popunjena. Prijave više nisu moguće.
Već od samih početaka ljudske vrste, čovjek je bojadisao tekstil prirodnim bojilima dobivenim iz mineralnih, biljnih i životinjskih izvora koji su ga okruživali. Prirodna bojila su dugi niz godina bila jedina vrsta bojila i ljudi su njihovu primjenu usavršavali te prenosili na mlađe naraštaje. Na isti način prenošeno je znanje o drevnoj japanskoj tehnici bojadisanja tekstila shibori kojom su se dobivali točno definirani uzorci na svilenim tkaninama. Međutim, sredinom 19. stoljeća, za vrijeme Druge industrijske revolucije i intenzivnog razvoja kemijske industrije dolazi do izuma sintetskih bojila i realizacije široke palete jarkih sintetičkih tonova. Znanstvenim istraživanjima, ubrzo se dokazalo da su mnoga od sintetskih bojila štetna za ljudsko zdravlje i kvalitetu okoliša te da moraju prolaziti stroga laboratorijska ispitivanja. Nasuprot sintetskim bojilima, tkanine tretirane prirodnim bojilima imaju blagotvorna ljekovita svojstva, djeluju antialergijski, fungicidno te štite od štetnog UV zračenja.
U okviru ove radionice sudionici će promišljati o prirodnim bojama i prirodnim biljnim bojilima u suvremenom kontekstu održivosti prema složenoj matrici emocionalnih, ekoloških, društvenih i ekonomskih kriterija. Izbor prirodnih boja u suvremenoj modi predstavlja paradigmu reflektirajući duboku potrebu ljudi za povratkom prirodi i emocionalnom smirenošću. Korištenjem sirovina iz vlastitog okruženja (lišće oraha, ljuske luka, kora nara, kora breze i dr.) uz primjenu shibori tehnike realizirat će se bojadisanje pamučne marame prirodnim biljnim bojilima. Sudionici će svoju osobnu inspiraciju i kreativnost dodatno naglasiti shibori tehnikom. Pamučna tkanina koja u kontaktu s kožom stvara osjećaj ugode i prozračnosti, sjedinit će se s harmoničnom paletom tonova dobivenom prirodnim bojilma upravo zbog svoje vječne bliskosti s prirodom iz koje su potekli.
Radionica je je dio institucijskog istraživačkog projekta Sveučilišta u Zagrebu Tekstilno-tehnološkog fakulteta „Zelene tehnologije u ekološkom dizajnu i razvoju održivih materijala – ZORA“, Europska unija – NextGenerationEU.
VISEĆI VRT S IZVORA RIJEKA - KOKEDAME I GOSPIN VLASAK
Radionica Viseći vrt s izvora rijeke vodi nas u svijet jedne od najnježnijih i najposebnijih paprati naše flore. Gospin vlasak (Adiantum capillus-veneris), biljka sitnih, gotovo lebdećih listića koji djeluju kao da pripadaju vodi jednako koliko i kopnu. Prvi put sam je vidjela uz izvor rijeke Krke, kako ju voda neprestano zapljuskuje, a ona ostaje lagana, meka i elegantna. Baš tu pronašla je svoje mjesto. Kao i u mnogim zakutcima staklenika Botaničkog vrta PMF-a u Zagrebu.
Inspirirana upravo tim prizorom odlučila sam vas upoznati s izradom kokedame, tradicionalne japanske kugle od zemlje i mahovine u koju ćemo posaditi gospin vlasak. Kokedama se često opisuje i kao “bonsai za siromašne”. Za razliku od strogo oblikovanog bonsaija, kokedama donosi slobodniji, prirodniji pristup biljci i prostoru te pretvara biljku u 'lebdeći', živi objekt.
Tijekom radionice upoznat ćemo priču o ekologiji gospina vlaska, učiti kako oblikovati kuglu od supstrata i mahovine, saditi biljku te izrađivati vlastiti mali viseći ili stojeći vrt inspiriran vlažnim, skrivenim svijetom.
VRT PO MJERI OPRAŠIVAČA
Kako bi vrt izgledao kada bismo barem malo popustili kontrolu?
U ovoj radionici istražujemo našu potrebu za urednošću — onu koja vrtove pretvara u precizno podšišane, gotovo sterilne prostore, često vođene i neizrečenim pravilima poput „što će reći susjedi“. No upravo takva urednost najčešće isključuje prirodu — i oprašivače kojima je potreban prostor koji diše, raste i povremeno izmiče kontroli.
Kroz konkretne primjere, radionica otvara pitanja zašto težimo savršenom redu i kako pronaći ravnotežu između estetike i živog, održivog vrta. Sudionici će naučiti kako „popustiti“ bez gubitka strukture — kako stvoriti vrt koji je istovremeno njegovan i slobodan. Poseban naglasak stavlja se na biljke koje mogu zamijeniti travnjak i pritom aktivno podržavati oprašivače, kao i na razlike u održavanju: što znači brinuti se za strogo uređeni vrt, a što za onaj opušteniji, prirodniji. Ova radionica poziva na promjenu perspektive — od kontrole prema suradnji s prirodom, od savršenstva prema životu.
VERTIKALNI VRT
Gradovi se šire, zelenih površina sve je manje, a potreba za prirodom u prostoru u kojem živimo sve je veća. Zato nam se sve češće nameće ideja “rasta vrtova prema gore”, svojevrsnih vertikala divljine koje vraćaju život ondje gdje se činilo da za njega više nema mjesta.
Vertikalni vrtovi danas nisu samo estetski element prostora, nego način ponovnog uključivanja zelenila u urbani okoliš: na zidove, male gradske površine, terase i interijere.
Na radionici izrade osnovnog vertikalnog vrta sudionici će korak po korak stvarati vlastitu zelenu kompoziciju: na pripremljeni okvir postavljat će geotekstil, oblikovati i izrezivati džepiće za sadnju te birati i saditi biljke koje će s vremenom prerasti u mali živi zid.
Kroz praktičan rad radionica otvara i pitanje kako prirodu ponovno uključiti u svakodnevni prostor života, ne samo kao ukras, nego kao važan element ugodnijeg, zdravijeg i otpornijeg urbanog okoliša. Vertikalni vrt tako postaje spoj dizajna, ekologije i osobnog odnosa prema biljkama te podsjetnik da i najmanja površina može postati prostor života.
UVERTIRA - PREDSTAVLJANJE NOVOG BROJA MAGAZINA VERT
Večer je rezervirana i za novo izdanje Uvertire, panela koji okuplja Vert zajednicu i sve entuzijaste održivog životnog stila. Na ovom ćemo panelu istražiti uvijek aktualnu temu svijeta oprašivača te otkriti kako im u urbanom okruženju možemo osigurati stanište, povećati im brojnost i upoznati ove plemenite i važne kukce koji s nama dijele gradske parkove i terase.
O svemu tome svoje će znanje s prisutnima podijeliti stručni panelisti dr. sc. Ana Ješovnik s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, Josip Popčević, uzgajivač solitarnih pčela za oprašivanje te dizajnerica vrtova i pejzažne arhitekture Kristijana Vučetić.
Nakon samog panela, slijedi opušteno druženje uz osvježenja, glazbu i razmjenu ideja s čitateljima Verta i svima koje interesiraju teme zelenijeg, sporijeg življenja. Pridružite nam se!
PANEL RASPRAVA U ORGANIZACIJI MAGAZINA VERT
Oprašivači - kako u gradskom ambijentu stvoriti održiv ekosustav? (Vert)
Oprašivači (poput pčela, leptira, muha i bumbara) ključni su za život u gradovima zbog njihove uloge u održavanju bioraznolikosti - njihova prisutnost znači zdravije parkove, vrtove i zelene površine.
Sadnjom biljaka stvaramo maleni vrt kojima možemo privući i podržati oprašivače u Lapidariju Arheološkog muzeja u Zagrebu, a pritom podižući svijest o njihovoj ulozi u našoj svakodnevici.
Cjelodnevno događanje koje obuhvaća nekoliko radionica za djecu, odrasle i šire građanstvo u organizaciji magazina Vert educiraju i na zanimljiv način u praksi podržavaju ideju privlačenja oprašivača u grad i na javne površine. Za kraj dana organizira se panel u režiji magazina Vert koji sa stručnim sugovornicima iz područja hortikulture, ekologije i biologije obrađuje temu detaljnije, za sve prisutne uzvanike.
Arheološki muzej u Zagrebu ove godine obilježava 180 godina postojanja, čime se ubraja među najstarije muzejske institucije u Hrvatskoj i šire. Osnovan 1846. godine kao dio Narodnog muzeja, Arheološki muzej od samih je početaka bio središnje mjesto prikupljanja, čuvanja i istraživanja arheološke baštine, ali i aktivan sudionik kulturnog i javnog života grada Zagreba.
Povodom ove velike obljetnice, Arheološki muzej u Zagrebu najavljuje projekt „Predah u Lapidariju”, koji će se održavati tijekom proljeća i ljeta 2026. godine. Riječ je o zelenoj, tihoj i nenametljivoj gesti zahvalnosti građanima, u sklopu koje se Lapidarij muzeja privremeno pretvara u otvorenu urbanu oazu – mjesto predaha, sjedenja, čitanja i boravka u hladu, u samom srcu Zagreba.
Inspiriran antičkim konceptom viridariuma – vrta za promišljanje i mir – projekt vraća život prostoru kamene baštine, ali bez komercijalnih sadržaja. „Predah u Lapidariju” ne poziva na konzumaciju, već na usporavanje, boravak i tišinu.
Obilježavanjem 180. obljetnice Muzej ne slavi samo svoju prošlost, već i kontinuitet znanja, stručnosti i javne uloge koju ima u suvremenom društvu. Jubilej je prilika za podsjećanje na dugu tradiciju, ali i za promišljanje buduće uloge muzeja kao otvorenog, dostupnog i živog prostora kulture.
IMPRESUM
Predah u Lapidariju
Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu
Voditeljica i autorica projekta: Ana Solter
Izrada i izvedba projekta krajobraznog uređenja: Werft d. o. o.
Organizacija događanja i odnosi s javnošću: Nambi Kezić
Grafičko oblikovanje: NJI3 — Dina Milovčić i Franka Tretinjak
Edukativni program: Aida Brenko, Dnevna doza biljaka, Katarina Ivanišin Kardum (Tehnički muzej Nikola Tesla), dr. sc. Ana Ješovnik (Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu), Maja Karnik (Vert), Ema Kosnica (Arheološki muzej u Zagrebu), Nataša Ozmec (Planetopija), Ivana Ožanić (Institut za arheologiju), Josip Popčević (Cornuta), Dubravka Sandev (Botanički vrt Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu), Nika Stanko, Ana Sutlović (Tekstilno-tehnološki fakultet, Sveučilište u Zagrebu), Deniver Vukelić (Red čuvara grada Zagreba), Krijstijana Vučetić (Studio Mala Njiva)
Odnosi s javnošću (AMZ): Davorka Maračić
Tehnička realizacija: Ivan Troha, Robert Vazdar
Financijska potpora: Grad Zagreb – Gradski ured za kulturu i civilno društvo; Turistička zajednica Grada Zagreba
Opisi bilja i njihove uporabe u narodnoj medicini temelje se na podacima objavljenima u katalogu izložbe Narodna medicina (2002.), autora Aide Brenko, Željka Dugca i Mirjane Randić. Dodatne tekstove pripremile su Ana Solter i Aida Brenko. Podaci o tradicionalnoj uporabi biljaka navedeni su isključivo u edukativne svrhe i kao dio predstavljanja kulturne baštine te ne predstavljaju medicinski savjet niti preporuku za liječenje.
|
