Izložba Citius, Altius, Fortius – Communiter u Arheološkom muzeju u Zagrebu

IZLOŽBA

Citius, Altius, Fortius – Communiter
Antičke i moderne Olimpijske igre

26. lipnja – 31. kolovoza 2024.
Arheološki muzej u Zagrebu, 1. kat

ARHEOLOŠKI MUZEJ U ZAGREBU ZATVOREN JE
16. 7. 2024.

Radno vrijeme:
utorak - subota    10 - 18 sati
zatvoreno ponedjeljkom, nedjeljom i praznicima

 

Olimpijske igre, fenomen s više od 2500 godina povijesti, povezuju ljude i pružaju pozornicu talentiranim sportašima da pokažu svoju snagu, vještinu, brzinu i spretnost još od 776. pr. Kr. Inspirirale su mnoge pojedince i ujedinile muzeje poput Arheološkog muzeja u Zagrebu i Hrvatskog športskog muzeja. Kustosi ovih institucija, uz autore iz Hrvatskog olimpijskog odbora i Hrvatske olimpijske akademije, stvorili su izložbu u palači na Trgu Nikole Šubića Zrinskog 19, koje vas vodi na putovanje kroz povijest Olimpijskih igara.

Drevne Olimpijske igre održavale su se svake četvrte godine u Olimpiji, skromnoj dolini u jugozapadnoj Grčkoj. Unatoč skromnosti lokacije, stekle su veliki prestiž. Olimpija nije bila metropola, već svetište s osnovnim sportskim objektima.

Prema tradiciji, igre su počele 776. pr. Kr., iako je točan datum upitan, te im je podrijetlo bilo religijsko. Ime „Olimpija“ dolazi od Zeusa Olimpijskog, vrhovnog grčkog boga. Arheološka istraživanja otkrila su oltare posvećene raznim božanstvima, svojevrsni magnet za hodočasnike. Religijski značaj potaknuo je prvotna atletska natjecanja. Hodočasnici su započeli prva improvizirana natjecanja, a tijekom vremena mnogi su dolazili zbog ljubavi prema sportu. Stadion se prvotno sastojao od pješčane staze okružene travnatim nasipom za gledatelje i mramornim sjedalima za suce.

Dolaskom Rimljana od 146. pr. Kr. Igre su postale ovisne o volji vladara. Društvene promjene, prirodne katastrofe i uspon kršćanstva pridonijeli su njihovom opadanju. Igre su završile pod carevima Teodozijem I. i Teodozijem II., koji su zabranili poganske kultove i naredili uništenje grčkih hramova.

Ideja o obnovi Olimpijskih igara pojavila se nakon otkrića antičke Olimpije 1766. U raznim zemljama, posebno Njemačkoj, Skandinaviji, Velikoj Britaniji, SAD-u i Grčkoj, natjecanje se nastojalo oživjeti. Međutim, te aktivnosti ostale su lokalnog značaja sve do pojave Pierrea de Coubertina, francuskog plemića, pedagoga i povjesničara.

Coubertin je vjerovao da društvene i tehnološke promjene kraja 19. stoljeća zahtijevaju novog čovjeka. Prepoznao je veliku ulogu sporta u obrazovanju, posebno inspiriran britanskim školskim sustavom. Osmislio je filozofiju olimpizma i pokrenuo moderni olimpijski pokret. Glavna ideja olimpizma je da se sportom može uspostaviti altruističko društvo puno životne radosti, hrabrosti, napretka i mira među narodima.

Na kongresu u Parizu 23. lipnja 1894., Coubertin je osnovao Međunarodni olimpijski odbor (MOO). Dogovoreno je da se prve moderne Olimpijske igre održe dvije godine poslije u Ateni.

„Olimpizam je filozofija života i način življenja koji se temelji na poštovanju ljudskog dostojanstva i univerzalnih etičkih principa.“
— Olimpijska povelja (Pierre de Coubertin)

Izložba u Arheološkom muzeju u Zagrebu otkriva povijest i značaj Olimpijskih igara kroz razne artefakte poput kipova, plakata, medalja i rekvizita. Cilj je prikazati dublji smisao Olimpijskih igara, slaveći sve antičke i moderne sudionike.

U duhu izreke mens sana in corpore sano (zdrav duh u zdravom tijelu) onima kojima je potrebna inspiracija, izložba nudi putovanje kroz povijest i ističe trajnu vrijednost sporta kao sredstva za osobni i društveni razvoj. Stoga, pozivamo sve sportaše, amatere i profesionalce, da istraže fascinaciju Olimpijskim igrama i inspiriraju se njihovim duhom.

Impresum

Organizatori: Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski športski muzej, Hrvatski olimpijski odbor, Hrvatska olimpijska akademija

Autori izložbe: Nina Gostinski (Arheološki muzej u Zagrebu), Porin Šćukanec Rezniček, (Arheološki muzej u Zagrebu), Ana Popovčić (Hrvatska olimpijska akademija), Petra Husain Pustaj (Hrvatski športski muzej), Marijan Sutlović (Hrvatski športski muzej), Ana Wild, (Hrvatski športski muzej)

Konzervatorsko-restauratorski radovi: Vedran Mesarić (Arheološki muzej u Zagrebu)

Stručni suradnici: Miroslav Nađ (Arheološki muzej u Zagrebu), Tomislav Bilić (Arheološki muzej u Zagrebu), Ozren Domiter (Arheološki muzej u Zagrebu), Slađana Latinović (Arheološki muzej u Zagrebu)

Grafičko oblikovanje: Nedjeljko Špoljar - Sensus Design Factory
Fotografije: Igor Krajcar (Arheološki muzej u Zagrebu), Hrvatski športski muzej, The Metropolitan Museum of Art, New York
Tehnička izvedba: Vedran Mesarić (Arheološki muzej u Zagrebu), Ivan Troha (Arheološki muzej u Zagrebu), Robert Vazdar (Arheološki muzej u Zagrebu), Filip Varaždinec

Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić (Arheološki muzej u Zagrebu), Sergej Novosel Vučković (Hrvatski športski muzej)

Edukativni program: Ana Popovčić (Hrvatska olimpijska akademija), Marijan Sutlović, (Hrvatski športski muzej)


Predmete na izložbi ustupili su: Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski športski muzej, 
Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske, Međunarodni olimpijski odbor

Suorganizatori: Veleposlanstvo Francuske Republike, Francuski institut u Hrvatskoj, Veleposlanstvo Helenske Republike

Lektura: IDI VIDI d.o.o.

Izložbeni projekt realiziran je uz financijsku potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Zagreba

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje