Postavke pristupačnosti

Izložba Kinert i đaci u Arheološkom muzeju u Zagrebu

IZLOŽBA

KINERT I ĐACI
13. studenoga - 2. prosinca 2025.
Arheološki muzej u Zagrebu, Polivalentna dvorana, prizemlje

Otvorenje izložbe održat će se u srijeda, 12. studenoga u 19 sati

Izložbom Kinert i đaci predstavlja se umjetnički rad hrvatskih majstora u polju grafike i primijenjenih umjetnosti, iz razdoblja druge polovice 20. i prve polovice 21. stoljeća.

Uz rad njihovog profesora doajena Alberta Kinerta izabrana su ponajbolja djela trinaestero živućih đaka Kinertove klase; Antona Cetína (1936.), Frane Pare (1940.), Zdenke Pozaić (1940.), Hrvoja Ljubića (1942.), Nade Žiljak (1944.), Nevenke Arbanas (1950.), Dubravke Babić (1951.), Dore Kovačević (1951.), Jakova Žapera (1956.), Stanislava Marijanovića (1957.), Ivana Duića (1958.), Jure Kokeze (1959.) i Darka Jakića (1967.).

Razgledavanje izložbe omogućuje jedinstveno upoznavanje sa snažnim umjetničkim individualnostima koji su, po uzoru, na svog učitelja, značajno doprinijeli razvoju grafike kao umjetničkog izraza, grafičke struke (u vidu objavljivanja grafičkih priručnika i drugih srodnih publikacija), ali i razvoju drugih likovnih disciplina poput crteža, kiparstva, umjetničke obrade metala, kazališne scenografije, kostimografije i lutkarstva. Izložbeni postav tek djelomice pokriva spomenuti disciplinarni raspon, dajući prednost tradicionalnim grafičkim tehnikama visokog, plošnog i dubokog tiska, inovativnim eksperimentima s novim tehnikama, reljefima u tučenom bakru, kao i crtežima ostvarenim klasičnim i digitalnim sredstvima.

Umjetnički doprinos trinaestero Kinertovih đaka hrvatskoj likovnoj umjetnosti rezultat je, kako iznimnog talenta, tako i dugogodišnjeg posvećenog rada u širem području umjetnosti, kulture i visokog obrazovanja.

Autor teksta kataloga izložbe Jagor Bučan ističe Kinertovu središnju ulogu u razvoju suvremene hrvatske grafike u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća.

Izbor radova nudi izvrstan pregled umjetničkih težnji i smjerova od 1984. godine do danas, a iz rukopisa snažnih pojedinaca koji su akademski stasali pod karizmatičnim mentorstvom Alberta Kinerta (1919.-1987.). Autentičnosti likovnog izričaja svakog od umjetnika čine male grafičke i likovne tajne koje će posjetitelji otkriti na izložbi.

 

Impresum

Izlagači: Albert Kinert (1921.), Anton Cetín (1936.), Frane Paro (1940.), Zdenka Pozaić 1940.), Hrvoje Ljubić (1942.), Nada Žiljak (1944.), Nevenka Arbanas (1950.), Dubravka Babić (1951.), Dora Kovačević (1951.), Jakov Žaper (1956.), Stanislav Marijanović (1957.), Ivan Duić (1958.), Jure Kokeza (1959.), Darko Jakić (1967.).

Autor kataloškog teksta: Jagor Bučan

Autorica postava izložbe: Daniela Pal Bučan

Katalog radova:

Albert Kinert, „Posvećenje proljeća“, 1980., linorez, 67 x 100 cm

Anton Cetín, „Iz ciklusa Uznemireni svemir II.“, 2025., kombinirana tehnika, 45 x 31 cm

Frane Paro, „Za Luka“, 2024., bakropis i akvatinta, 31,5 x 21,5 cm

Zdenka Pozaić, „Ja mišljah…“ (iz grafičke mape Hrvatska, deset pjesnika, uz istoimenu pjesmu Silvija Strahimira Kranjčevića), 2012., linorez u boji, 33 x 25 cm

Hrvoje Ljubić, „Neki nepoznati predjeli“, 2009., tučeni bakar, 84,5 x 78 cm

Nada Žiljak, „Vrt radosti“, 2025., rapidograf 0.4, 50 x 70 cm

Nevenka Arbanas, „Grafika 26“, 1996., kombinirana tehnika, 32 x 38,5 cm

Dubravka Babić, „Albatros“, 1986., suha igla i bakropis, 78,5 x 107 cm

Dora Kovačević, „Vrt“, 2015., rapidograf 0.4, 70 x 50 cm

Jakov Žaper, „Kantrida print“, 2022., sitotisak, 28 x 80 cm

Stanislav Marijanović, „Karakter 1“, 2015., suha akvatinta, 34 x 24 cm, (format papira: 50 x 35 cm)

Ivan Duić, „8 F“, 2019., ispis digitalnog crteža (skechbook), 70 x 50 cm

Jure Kokeza, „Oko Ogorja“, 2023., akvatinta, 112 x 59 cm

Darko Jakić, „Noli Timere“, 2025., , višekratno "otvoreno jetkanje", 23 x 10 cm

 

Foto: 

Zdenka Pozaić, „Ja mišljah…“ (iz grafičke mape Hrvatska, deset pjesnika, uz istoimenu pjesmu Silvija Strahimira Kranjčevića), 2012., linorez u boji, 33 x 25 cm

Frane Paro, „Za Luka“, 2024., bakropis i akvatinta, 31,5 x 21,5 cm

Albert Kinert, „Posvećenje proljeća“, 1980., linorez, 67 x 100 cm

Nada Žiljak, „Vrt radosti“, 2025., rapidograf 0.4, 50 x 70 cm

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje