O Marsu
|
Mars, znan i kao Crveni planet zbog odsjaja željeznih oksida na njegovoj površini, gotovo je dvostruko manji od Zemlje i, uz Veneru, najbliži nam je planet. Crvena je boja simbolizirala krv, energiju, moć i ratničku hrabrost pa je stoga ovaj planet nazvan imenom rimskog boga ratovanja. Odlikuje se čvrstom površinom, planinom Olympus Mons visokom oko 22 km, brojnim kraterima i usjecima, dvama prirodnim satelitima, polarnim kapama na sjeveru i jugu, a veoma je moguće da je na Marsu nekad postojala i voda. Navedeno ga čini Zemlji najsličnijim planetom. Usprkos tome, na Marsu nisu pronađeni tragovi života. Mars, sin Jupitera i Junone, samo se donekle može poistovjetiti s Aresom; strašnim, silnim, krvožednim bogom rata kod Starih Grka. Uloga Marsa u rimskom svijetu nadilazila je puki poriv za nasiljem. Mars je prije svega otac Romula i Rema, blizanaca što su osnovali Rim. On je i pastir te zemljoradnik pa je zaslužan za gospodarski razvoj Rima, a vremenom se Rim počinje širiti i vojnom silom pa Mars preuzima i ulogu ratnika, zaštitnika nad vrlinama kao što su hrabrost, čast, odanost. U Rimskom je Carstvu najviše cijenjen kao Mars Ultor, odnosno Mars Osvetnik, čime je dodatno naglašena njegova zaštitnička uloga prema rimskim vojnicima, rimskom narodu te pravdi. Kao pravednog osvetnika prepoznat ćemo ga na prikazima s punom vojnom opremom.
Uz izložbu Merkur, Venera, AMZ, Mars - Prozor u AMZ Autor teksta: Ozren Domiter Foto: Brončana statueta iz 2. ili 3. st. prikazuje Marsa, rimskog boga ratovanja i vojne taktike u punoj ratničkoj opremi; s kacigom, oklopom, ovalnim štitom i visokim čizmama./ Igor Krajcar/AMZ |
O Marsu
Naočit i nagonima gonjeni Mars, Venerin je ljubavnik. Njihova su djeca Strah (Deimus) i Užas (Fobus), što su ujedno imena Marsovih prirodnih satelita. Eros, bog ljubavi, te Harmonija, božica sklada i sloge, također su njihova djeca. Snaga ljubavi i užasi rata, razdor i sloga, isprepleteni su u ovoj strastvenoj mitološkoj priči, kao i u društvenoj stvarnosti.