Postavke pristupačnosti
AMZ

O Neptunu

O Neptunu

Neptun je sin Saturna i Ops. Sa svojom braćom, Jupiterom i Plutonom, podijelio je božansku vlast. Dok je Jupiter vlado nebesima, a Pluton podzemnim svijetom, Neptuna su dopale vode, mora i oceani.

Mramorni spomenik kojeg čuva Arheološki muzej u Zagrebu prikazuje Neptuna s delfinom. Neptun je, naime, bio nesretno zaljubljen u Amfitritu, jednu od prekasnih morskih Nimfi. Sramežljiva i samozatajna Amfirita nije se željela udati za Neptuna, već se povukla na zabačeni otok kako bi se sklonila od Neptunovih udvaranja. Očajni se bog za pomoć obratio delfinu, dobroćudnom i pametnom morskom sisavcu. Vidjevši Neptuna usamljenim i tužnim, delfin je odlučio pomoći. Pronašao je Amfitritu, svojim simpatičnim izgledom i vještim darom govora uvjerio ju je u iskrene Neptunove namjere pa se morska ljepotica na koncu udala za Neptuna. Njihov je brak rezultirao rođenjem predivne kćeri Rode i sina Tritona koji je rado pomagao Neptunu pri upravljanju morskim valovima. Sve zahvaljujući jednom dobrom delfinu.

Poput njegovog brata Jupitera, Rimljani su Neptuna zamišljali kao starijeg muškarca snažnih mišića i guste brade. Osim s vjernim pratiteljem i prijateljem delfinom, Neptun je ponekad prikazivan i s trozupcem, velikim ribarskim ostima, simbolom vladara mora. Tom je alatkom, u trenucima srdžbe, Neptun znao toliko silovito udarati da su ga stari Rimljani smatrali i zemljotrescem, bogom koji može izazvati potrese te goleme valove - cunamije.

Dok su planeti do Saturna drevnim civilizacijama bili vidljivi golim okom, postojanje Neptuna temeljilo se samo na matematičkim izračunima sve dok ga njemački astronom Johann Galle nije uočio teleskopom u ljeto 1846. godine. Plavičasta boja koju reflektira njegova atmosfera, kao i činjenica da je do tada od Sunca najudaljeniji znani planet, nagnali su Gallea da ga nazove imenom rimskog boga mora i oceana čime je nastavljena tradicija nazivanja planeta imenima rimskih besmrtnika.

 

Uz izložbu Merkur, Venera, AMZ, Mars - Prozor u AMZ
U prolazu Iličkog nebodera na trgu do 31. ožujka 2025.
PROZOR U AMZ

Autor teksta: Ozren Domiter

Foto: Mramorni spomenik iz Vinkovaca, datiran u 3. st., prikazuje bradatog boga mora kako desnom rukom pridržava delfina. Spomenik je postavljen u dvorištu Arheološkog muzeja u Zagrebu/Igor krajcar

Crtež: https://www.vecteezy.com/free-photos/character">Character Stock photos by Vecteezy</a

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje