Ostava iz Samobora - Ostave željeznodobnih kovanica iz Hrvatske
|
Numizmatički odjel Arheološkog muzeja u Zagrebu, među više od četvrt milijuna predmeta, čuva i vrlo bogatu Zbirku keltsko-barbarskog novca. Danas bismo taj numizmatički materijal radije nazvali željeznodobnim ili kasnoželjeznodobnim kovanicama. Naime, termin „keltski“ implicira etničko ili barem lingvističko porijeklo autoriteta koji stoje iza kovanja, što nije sasvim pouzdan podatak. Zato je točnije koristiti termin kasnoželjeznodobni ili latenski novac, tj. srednjo- i kasnolatenski. S druge strane, pitanje je jesu li te kovanice bile dio monetarne ekonomije ili “novac posebne namjene” (korištene za razmjenu darova, diplomatske razmjene, plaćanje danka, miraza, distribuciju bogatstva među podanicima, ritualno odlaganje itd.), ili oboje? Kovanice su isti ljudi izvjesno koristili za različite namjene u različitim konktestima, primjerice, u tržišnoj razmjeni kao novac, a u ritualnom deponiranju kao votivni dar. Ostava iz Okića kod Samobora najveća je ostava željeznodobnih kovanica na tlu Hrvatske. Originalno je sadržavala oko 1600 predmeta, od kojih je više od 900 pristiglo u Arheološki muzej u Zagrebu. Za potrebe ove izložbe te kasnije publikacije obrađeno je ukupno 855 kovanica iz ostave (svi predmeti koji su kao cjelina stigli u AMZ), koje su temeljito kataloški obrađene. Istovremeno, razvijena je i tipologija kovanica tipa Samobor, jer su dosadašnje tipologije izuzetno manjkave. Impresum: Organizator: Arheološki muzej u Zagrebu Autor virtualne izložbe: Tomislav Bilić Stručni suradnici: Miroslav Nađ, Anja Bertol Stipetić Fotografije: Igor Krajcar 3D virtualna šetnja: Powered by Matterport/Presented by Tornado 360 Platforma virtualne izložbe: Genial.ly Marketing i odnosi s javnošću: Davorka Maračić Ova virtualna izložba predstavljena je u sklopu manifestacije European Archaeology Days (https://journees-archeologie.fr/c-2021/lg-en/croatia/Home) te će se održati u skladu s aktualnim epidemiološkim mjerama. Foto: |
