Skarabeji srca
Skarabeji su egipatski amuleti u obliku kukca balegara, a jedan su od najčešćih produkata staroegipatske umjetnosti. Bili su izrađivani uglavnom od gipsa, keramike te raznih vrsta kamena, a tijekom cijele povijesti egipatskoga kraljevstva imali su važnu vjersku funkciju i izrazito složenu simboliku. Najstariji primjerci koji su pronađeni potječu već iz razdoblja predinastičkog Egipta. Korišteni su u kultne svrhe već u vrijeme kulture Naqade koja je prethodila nastanku sjeverne i južne egipatske države, čijim će ujedinjenjem, početkom trećeg tisućljeća prije Krista, nastati Staro kraljevstvo. U nekim grobovima u Abidosu, datiranim na razdoblje neposredno prije prve dinastije (oko 3100 g. prije Krista) pronađene su posude s osušenim balegarima koji su po svemu sudeći mogli biti neka vrst zavjetnih darova umrlima.
Najveći i najljepši primjerci izrade skarabeja su takozvani skarabeji srca i pripadaju u pogrebnu opremu. Naime takvi su se skarabeji stavljali u grobnice, a na njima je na donjoj plohi napisan fragment 30. poglavlja Knjige mrtvih u kojem se srce nagovara kako bi na posljednjem sudu svjedočilo u korist njegova vlasnika. Skarabej s takvim tekstom zamjenjuje srce – organ istine – koji za života bilježi sva čovjekova djela te se time postiže magijski utjecaj na uspješan ulazak u vječni život Ozirisova kraljevstva.
Skarebeji srca javljaju se u tri tipa:
Tip A – elitra (zadak kukca kotrljana) je podijeljena središnjom crtom na dvije polutke, a oklop je prikazan s oštrim rubovima.
Tip B – elitra je podijeljena na dvije polutke koje su iscrtane ugraviranim crtama.
Tip C – elitra je ispunjena uzdužnim ugraviranim crtama bez podjele na sredini.
Ostale predmete slične namjene, a koji samo sliče skarabejima, nazivamo skaraboidima. Inače, skarabeji i skaraboidi izrađivali su se od kamena, fajanse, gline, drveta i kosti. Među čestim vrstama kamena su serpentinit, porfirit i škriljevac.
