Badenska kultura

Badenska kultura pripada izrazito stočarskoj i najranijoj indoeuropskoj populaciji u središnjoj Europi, koja je prodrla u područje istočne Slavonije i Srijema u 4. tisućljeću pr. Kr., te razarala naselja kasne vinčanske i sopotske kulture. U ove krajeve su ponovo naselili konja koji je nestao s tog područje u starijem kamenom dobu. Donijeli su i zaprežna kola s četiri kotača.

U sjevernoj Hrvatskoj postojala su oba stupnja razvoja srednjoeuropske Badenske kulture. Njena ranija faza Baden - Boleraz koja je trajala od oko 3630. do 3350. godine pr. Kr. analizom pronađene građe i/ili dobivenim apsolutnim datumima dokumentirana je na nalazištu Josipovac - Gravinjak, Vučedol položaj vinograd Streim, Veliko polje I, vjerojatno u Starim Mikanovcima i u Velimirovcu - položaj Arenda I, Štrosmajerovac - Pustara i Grabrovac kod Đakova.

Prosječno trajanje kasnije faze odnosno klasične badenske kulture na području jugoistočne Europe procjenjuje se u vrijeme oko 3360.-2995. godine pr. Kr. i tom vremenu odgovaraju apsolutni datumi dobiveni s nalazišta Vučedol položaj vinograd Streim, nalazišta oko Đakova - Štrosmajerovac, Grabrovac, Kaznica i Palača kod Tomašanaca.

Naseljavali su riječne terase ili izdanke brežuljaka. U Hrvatskoj su sva naselja u blizini velikih rijeka Dunava, Save i Drave. Iako je poznat velik broj nalazišta u Slavoniji tek je na malom broju naselja ustanovljeno postojanje čvrstih nadzemnih objekata. Zemljani pod, zidna konstrulcija od kolja i pruća obljepljena ilovačom i krov od trske i slame karakteristična je za nadzemne objekte kratkotrajnih naselja s vrlo tankim slojem osim Vučedola, Sarvaša i Bapske. Puno brojnija su naselja s pronađenim isklučivo jamskim objektima.

S badenskom se kulturom u Europi najviše povezuje i pojava alkoholnih pića, jer su u grobovima te kulture često pronalaženi setovi vrčeva i šalica s jednom ručkom za piće. Također joj je svojstven tip posude vretenasta amfora, tzv. Fishbutte, koja je također mogla služiti za držanje tekućine; naime zbog vrlo malog otvora pogodna je za fermentaciju.

Fermentiranjem žitarica i mlijeka mogle su se dobiti različite vrste alkoholnih pića, u prvom redu pivo. Proizvodnja piva, fermentiranjem žitarica, vrlo je jednostavna te ga je bilo moguće praviti u gotovo svim uvjetima, a treba se naglasiti njegova velika prehrambena vrijednost. Keramički setovi za piće iz badenske kulture nalikuju cijelom kompleksu sličnih, ali metalnih, posuda za piće s prostora Anatolije i Egeide. S obzirom na kontekst pronađenih setova u sklopu badenske kulture valja razlikovati one za osobnu uporabu (par šalica) od onih koji su korišteni u određenim događanjima u kojima sudjeluje čitava zajednica ili povlaštena grupa unutar zajednice. Njihova prisutnost kao prilog pokojniku ili, što je zanimljivije, zasebno ukopavanje upućuje na važnost koja im se pridavala. Kako su setovi za piće u grobovima najčešće pronalaženi zajedno s oružjem, može se pretpostaviti da su počeci konzumiranja alkohola ili opijata općenito povezani s pojavom elita. Elita, tj. izdvajanje određenog društvenog sloja ljudi javlja se u razdoblju kasnog eneolitika, poglavito zbog sve veće specijalizacije unutar zajednice, koja je postala mogućom zbog akumuliranih viškova, uznapredovanoga stočarstva i metalurgije.

U vrijeme razvijenog eneolitika u Karpatskoj kotlini uobičajeno je pokapanje pokojnika izvan naselja u posebnim grobljima. Za badensku kulturu karakterističo je biritualno pokapanje - u grupi Boleraz paljevinsko pokapanje, dok je u klasičnoj fazi češća inhumacija. Na prostoru Hrvatske nalazimo sporadične grobove unutar naselja i poznati su samo skeletni ukopi.