Povijesni pregled

Prikupljanje prvih arheoloških predmeta, pa tako i onih iz pretpovijesnog razdoblja, započelo je 1829. godine. Šime Ljubić postaje kustos Arheološkog odjela od 1867. godine i tada je pretpovijesna građa izdvojena u zasebnu zbirku. 1871. godine Ljubić postaje ravnatelj Narodnog zemaljskog muzeja. Ljubić je postojeću građu dobivenu od pojedinaca i pribavljenu kupnjom, grupirao prema razdobljima unoseći im najosnovnije podatke u inventarne knjige. Izradio je katalog pretpovijesnog materijala i objavio ga u Viestniku, glasilu koje je pokrenuo 1870. godine. Drugi, bogatije i kvalitetnim crtežima opremljen katalog Popis arkeologičkoga odjela Narodnog zemaljskog muzeja u Zagrebu, koji obuhvaća građu iz egipatske i pretpovijesne zbirke, objavljen je 1889. godine.

Josip Brunšmid postaje ravnatelj muzeja 1895. godine i osnivač je Katedre za arheologiju na zagrebačkom Sveučilištu. Daje pretpovijesnom fundusu čvrste znanstvene temelje i provodi istraživanja na lokalitetima iz pretpovijesnih razdoblja od mlađeg kamenog doba do mlađeg željeznog doba. Rezultate svojih istraživanja objavljivao je u muzejskom glasilu Vjesnik,koji je uređivao, te vizualno i kvalitetom pisanih priloga podigao na razinu eminentnih istodobnih arheoloških časopisa.

Viktor Hoffiller početkom 1920. godine preuzima brigu o Pretpovijesnoj zbirci, a 1924. godine postaje ravnatelj Muzeja. Uz mnogobrojna terenska istraživanja Hoffiller je dao velik doprinos afirmaciji pretpovijesne građe, objavivši keramički materijal iz Vučedola, Sarvaša, Dalja i Velike Gorice u 1. i 2. svesku međunarodne edicije Corpus Vasorum Antiquorum, učinivši je tako dostupnom svjetskoj stručnoj javnosti. Za njegova ravnateljskog mandata njemački arheolog Richard Rudolf Schmidth 1938. godine istraživao je na Vučedolu, a 1942/43. godine u Sarvašu.Na istraživanjima u Vučedolu sudjelovao je i Mirko Šeper, koji je od 1943. do kraja rata obnašao dužnost ravnatelja Muzeja.

Nakon Drugog svjetskog rata uslijedila su brojna istraživanja, ponajprije onih lokaliteta koji su omogućavali cjelovitiji pregled razvoja pretpovijesnih kultura na prostoru kontinentalne Hrvatske. Osobita pozornost posvećena je istraživanjima brončanog i željeznog doba na prostoru sjeverne Hrvatske. Uslijedila su iskopavanja nekropola i naselja iz tih razdoblja, koja je vodila Ksenija Vinski-Gasparini, a do prelaska na srednjovjekovnu zbirku i Zdenko Vinski, dok je Vera Vojvoda vodila iskopavanja nekropole pod tumulima u Kaptolu.

Sva ta istraživanja te bogat fundus materijala pružili su podatke dostatne za izdvajanje dotada posve nepoznatih kulturnih grupa brončanog i željeznog doba navedenog prostora. Muzejsku tradiciju istraživanja naselja i nekropola na području Like, ključnih za proučavanje geneze Japoda, nastavila je Ružica Drechsler-Bižić. Rezultati njihovih istraživanja objavljeni su u zasebnim izdanjima poput monografije Ksenije Vinski-Gasparini Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj ili u ediciji Praistorija jugoslavenskih zemalja IV i V, sarajevskog Centra za balkanološka ispitivanja ili najčešće u muzejskom Vjesniku i u drugim arheološkim stručnim časopisima.

Danas Muzej ima jednu od najvećih i najcjelovitijih zbirki u Hrvatskoj, s oko 78 000 predmeta prikupljenih na prostoru Hrvatske i vojvođanskog područja Srijema, na kojem je Muzej nekada djelovao.

2012. jedinstvena Pretpovijesna zbirka podijeljena je na 10 zbirki.

Donirajte!

Arheološkom muzeju u Zagrebu, stradalom u potresu 22. ožujka 2020. godine, potrebna je Vaša pomoć. Donirajte ovdje