Pretpovijest u stalnom postavu

Pretpovijest je razdoblje koje obuhvaća razvoj čovjeka od njegova postanka do pojave pisanih izvora. O posljednjim razdobljima pretpovijesti postoje povijesni izvori civiliziranoga svijeta o narodima koji još uvijek žive na pretpovijesni način.

Pretpovijesne kulture podudaraju se s kvartarom, posljednjim razdobljem geološke podjele Zemljine prošlosti, koje se dijeli na pleistocen i holocen. Paleolitik ili starije kameno doba podudara se s pleistocenom, premda najstarije ljudske izrađevine potječu još iz pliocena, koji mu prethodi. Pleistocen obilježavaju velike klimatske oscilacije, tj. izmjene ledenih doba i odledbi s povremenim toplim razdobljima, a to je uzrokovalo promjene biljnog i životinjskog svijeta.

Nakon pleistocena započelo je još jedno međuledeno doba, koje nazivamo holocen - geološka sadašnjost, odnosno toplo razdoblje u kojem živimo. Prijelaz pleistocena u holocen zbio se prije desetak tisuća godina i u arheološkom je smislu označen mezolitikom ili srednjim kamenim dobom, nakon kojeg slijedi neolitik ili mlađe kameno doba.

Na početku 19. stoljeća arheolog Christian Jürgensen Thomsen razvrstao je pretpovijesne predmete iz Nacionalnog muzeja Danske te podijelio pretpovijest na tri glavna razdoblja: kameno, brončano i željezno doba. Ta podjela označuje različita tehnološka razdoblja čovječanstva i ona se uz dodatak bakrenoga doba, koje prethodi brončanom, primjenjuje i danas.

Stalni izložbeni postav Pretpovijesnih zbirki prikazuje razvoj materijalne i duhovne kulture na prostorima kontinentalne Hrvatske tijekom 2.500.000 godina, od paleolitičkog (starije kameno doba), neolitičkog (mlađe kameno doba), zatim eneolitičkog (bakreno doba), kao i više faza brončanog doba, pa do starijeg, odnosno mlađeg željeznog doba. S približno 78 000 predmeta ta zbirka nije samo jedna od najvećih, nego je i među najcjelovitijim takvim zbirkama u nas i ovom dijelu Europe.

Današnji izložbeni postav, kojega je likovno osmislio i realizirao arhitekt Mario Beusan, otvoren je 2003. godine. Sadržajno su ga koncipirali kustosi Pretpovijesnog odjela odlučivši se za kronološki slijed, s pojedinim izdvojenim tematskim cjelinama, gdje je to bilo nužno i moguće ostvariti. U sadašnjem postavu građa je prezentirana u vitrinama koje je početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća projektirao poznati hrvatski arhitekt Stjepan Planić, ali su za ovu prigodu one temeljito obnovljene i djelomice preuređene. Zbog artikulacije prostora i primjerenije valorizacije izložaka autor likovnog postava dopunio je prostor s više novih vitrina.

Stalni postav pretpovijesnih zbirki naglašava didaktičku komponentu: uz rekonstrukciju dijela neolitičke kuće iz istih su razloga pridodani i odgovarajući crteži i fotografije, kao i virtualne, oslikane kompozicije, što bi trebalo olakšati sagledavanje načina upotrebe pojedinih predmeta i cjelokupnog života u pretpovijesnim razdobljima. Izloženu građu, približno 2000 različitih predmeta, prate odgovarajuće legende i etiketaže, zatim brojne zemljopisne karte, a posebno i karta sa svim pretpovijesnim nalazištima u kontinentalnoj Hrvatskoj te djelomice i u priobalju, strukturirana prema pojedinim ranije spomenutim razdobljima.

Posebnu zanimljivost predstavlja i pano-stakleni zid s kronološkom kartom na kojoj su naznačeni karakteristični spomenici izloženi u postavu u usporedbi s poznatim istovremenim spomenicima u svijetu.

U Museum shopu AMZ-a dostupan je vodič kroz Pretpovijesne zbirke na hrvatskom i engleskom jeziku